Ministar eknomskog razvoja Nik Đeljošaj kazao je danas u Skupštini Crne Gore da je Zakon o slobodnim zonama, koji zabranjuje skladištenje i pretvoar duvanskih proizvoda u Slobodnoj zoni Luke Bar, privremeno a ne dugoručno rješenje za suzbijanje šverca cigareta i da će morati u narednom periodu da preispitaju to rješenje.
Poslanik Evropskog saveza Branislav Nenezić pitao je Đeljošaja da li će kao resorni ministar predložiti Vladi Crne Gore izmjene i dopune Zakona o slobodnim zonama zbog očiglednih negativnih ekonomskih efekata po privredna društva koja posluju u njoj.
On je rekao da o ovom zakonu nisu imali priliku da diskutuju jer je usvojen s još 22 zakona po brzoj propceduri, bez diskusije i mogućnosti pdonošenja amandmana.
Nenezić je napomenuo da je Vlada 25. decembra 2025. godine doniejla to zakonsko rješenje a Skupština ga usvojila drugog februara ove godine, a da se ono kosi sa svim onim što treba da predstavlja slobodnu zonu.
„Pet mjeseci nakon usvajanja samog zakona imamo situaciju da se zakon ne primjenjuje. Upravo zbog toga želio sam da od resornog ministra čujem da li ovakvo zakonsko rješenje treba da pretrpi određene izmjene, koji su efekti ovog zakona do danas i šta ono dugoročno treba da donese privrednim subjektima, a tu konkretno mislim na AD Luka Bar, Port of Adria“, saopštio je Nenezić.
Đljošaj je odgovorio da je saglasan da prilikom usvajanja zakona nije bilo rasprave, ali jeste na Odboru za ekonomiju gdje je i otvorena ta tema. Kazao je da ovaj zakon prošao sve potrebne procedure – javnu raspravu, formiranje radne grupe…
Ovaj zakon u državi reguliše nešto što nije dobro regulisano, poručio je, i ostavljalo je mogućnosti za velike zloupotrebe pa su njime definisali nešto što ne misle da će biti dugoročno rješenje, već u nekom periodu a to je da u potpunosti zabrane svaki rad s cigaretama.
„Mislim da ne treba objašnjavati zašto je to urađeno. Svi znamo šta se dešavalo u prethodnih 30 godina, šta je bilo i da su povezivali našu državu s tim švercom cigareta i mi smo bili stava na Vladi da mi treba to da presiječemo i da u narednom priodu vidimo mogućnosti da oni koji se bave legalno tim poslom nemaju velikih problema i da nakon nekog vremena vidimo kako možemo da uspostavimo sistem koji će nas nekako oprati od onoga što se dešavalo u poslednjih 30 godina“, kazao je.
Ovim zakonom, kako je kazao, taj dio je jedina promjena, ona koja može da bude upitna kod jednog dijela firmi koji su radili i koristili luke. Ostalo, dodao je, nudi sve mogućnosti koje su postojale u narednom periodu.
On smatra da su rješenja unaprijeđena, a da „malo veća pobuna“ postoji jer su postojali operateri koji nijesu registrovani u Crnoj Gori i nisu mogli da prate protok novca, a sad su uspostavili sistem kojim moraju da se registruju u Crnoj Gori.
„Bila je odluka na Vladi da ovaj dio sad ovako uredimo, u potpunosti zabranimo da se slobodne zone koriste za ciagrete do nekog narednog perioda, da vidimo da li možemo malo bolje da se organizujemo kao država, kao institucije, da ono što su bile velike zloupotrebe i šverc cigareta zaustavimo. U tom procesu će jedan mali lanac toga imati neke probleme, kompanije iz naših partnerskih država a nadamo se da ćemo u nekom narednom periodu moći to preispitati“, poručio je Đeljošaj i dodao da u narednom periodu moraju vidjeti kako to da preispitaju.
Uređenje kroz podzakonske akte
Zakon o slobodnim zonama rezultat je, po pisanom odgovoru Đeljošaja, inkluzivnog i transparentnog procesa izrade, u kojem su učestvovali predstavnici nadležnih organa državne uprave, privrede, nevladinog sektora, operatora Slobodne zone Luka Bar i drugi zainteresovani subjekti.
Tokom javne rasprave i međuresornih konsultacija razmotren je značajan broj prijedloga i sugestija, dodao je , pri čemu je dio njih prihvaćen i ugrađen u konačno zakonsko rješenje.
Naglasio je da je donošenje ovog Zakona predstavijalo odgovor na izazove prepoznate u dosadašnjoj praksi funkcionisanja slobodnih zona, uključujući potrebu za preciznijim normativnim uređenjem ove oblasti, unaprjeđenjem mehanizama nadzora i jačanjem transparentnosti robnih tokova.
„U tom cilju uspostavljen je savremen i mešunarodno uskloađen pravni okvir kojim se unapređuju pravna sigurnost, efikasnost upravljanja rizicima i predvidljivost poslovnog ambijenta. Poseban značaj Zakona ogleda se u jačanju sistema kontrole i nadzora nad kretanjem robe u okviru slobodnih zona, čime se stvaraju pretpostavke za efikasnije sprječavanje i suzbijanje nezakonitih aktivnosti u međunarodnim robnim tokovima, uključujući nelegalnu trgovinu akciznim proizvodima, koja je godinama predstavijala jedan od prepoznatih izazova na koje su ukazivali međunarodni partneri i relevantne mešunarodne institucije u okviru praćenja napretka Crne Gore“, rekao je Đelošaj.
Istakao je da su zakonom propisani uslovi za osnivače, operatore i korisnike slobodnih zona, uključujući finansijske, organizacione, tehničke i bezbjednosne zahtjeve, usmjereni na zakonito i transparentno poslovanje, efikasan carinski nadzor i punu kontrolu robnih tokova,
čime se jača pravna sigurnost, obezbjeđuju ravnopravni uslovi poslovanja i stvaraju pretpostavke za stabilno i predvidivo poslovno okruženje.
Nakon stupanja Zakona na snagu, Ministarstvu ekonomskog razvoja su se, kako je naveo ministar, u vezi s njegovom primjenom, obraćali korisnici slobodne zone, kao i drugi subjekti uključeni u poslovanje i promet robe u okviru slobodne zone, s pitanjima koja su se odnosila na primjenu pojedinih zakonskih odredbi.
„Imajuci u vidu iskazane nedoumice, Ministarstvo je isticalo da se predmetna rješenja ne mogu posmatrati izolovano, već isključivo u kontekstu cjelokupnog sistema uspostavijenog Zakonom, čija je svrha jasnije definisanje prava, obaveza i odgovornosti svih učesnika u sistemu slobodnih zona, unaprjeđenje transparentnosti poslovanja, jačanje efikasnosti nadzora, obezbjedivanje efikasne kontrole robnih tokova, kao i uspostavijanje jednakih uslova poslovanja za sve subjekte koji posluju u okviru ovog rezima“, rekao je Đeljošaj.
Ministarstvo ekonomskog razvoja sprovodi aktivnosti na donnošenju podzakonskih akata predviđenoh Zakonom o slobodnim zonama, poručio je, i dodao da je dio podzakonskih akata već donijet, dok je preostall dio u završnoj fazi izrade, nakon čega će biti sprovedene neophodne procedure za njihovo usvajanje, čime će se zaokružiti normativni okvir uspostavijen Zakonom i stvoriti pretpostavke za njegovu efikasnu i dosljednu primjenu u praksi.
“Istovremeno, važno je imati u vidu da je za objektivno sagledavanje stvarnih efekata svakog novog propisa neophodan određeni vremenski period njegove pune primjene, kako bi se mogli ocijeniti ostvareni rezultati, identifikovati eventuaini izazovi i sagledati potrebe za njegovim daljim unaprjeđenjem. U tom smislu, Ministarstvo ekonomskog razvoja će nastaviti da prati primjenu Zakona i njegove efekte u praksi, te preduzimati aktivnosti usmjerene na dalje unaprjeđenje normativnog okvira, vodeći računa o interesima privrede, zaštiti javnog interesa i međunarodnim obavezama Crne Gore“, zaključio je potpredsjednik Vlade.
Nenezić: Zakon nije u skladu s Ustavom Crne Gore
Nenezić je u svom komentaru na Đeljošajev odgovor kazao da Đeljošaj nije pisao odgovor koji je dostavljen u pisanoj formi i da je očekivao da će ministar reći koji su to pozitivni efekti ovog zakona i da se to ne nalazi u tom odgovoru.
„Moram da vam kažem da zakonsko rješenje koje je bilo na raspravi u martu prošle godine nije isto ono koje je usvojeno u decembru. Što se tiče primjedbi s javne rasprave, nije usvojena nijedna“, istakao je i dodao da preporuka Privredne komore kaže da se poslovanje u slobodnoj zonu uslovljava registracijom u Crnoj Gori.
Đeljošaju je rekao da nijedna zemlja nema ovaku regulativu i da tamo nije zabranjeno da privredno lice obavlja posao u slobodnoj zoni preko svog špeditera u toj zemlji. Na ministrovu konstataciju da su to učinili da bi pratili protok novca pitao je na osnovu čega oni imaju pravo da to prate za robu koja je u tranzitu.
„Roba krene iz Brazila u vlasništvu Borisa Mugoše. Dok putuje preko okeana, kupi je Ivan Vuković. Dok uđe u Sredozemlje kupi je kolega Nikola Rakočević. Ona u Luku Bar stiže kao vlasništvo Borisa Pejovića. Niti imamo pravo, niti je normalna procedura u bilo kojoj zemlji da država može i treba da kontroliše ove tokove novca, jer to nije roba koja se ne zadržava i ne ide na tržište zemlje u kojoj se pretovara“, rekao je.
Kazao je da je Crna Gora prva u svijetu koja je spriječila tranzit legalne robe i to uradila mimo Ustava, jer član osam propisuje zabranu diskriminacije i član devet pravni poredak, član 17 osnov jednakosti, član 58 svojinu, 59 – preduzetništvo, 159 – ekonosmko uređenje koje se zavisna na slobodnom tržištu…
Poručio je da sve ono na šta se Đeljošaj u odgovoru pozvao kao na negativni efekat ne reguliše Zakon o slobodnim zonama već carinski zakon i da su „zbog nemogućnosti da iskontrolišu promet legalne robe koja dolazu u zatvorenim kontejnerima koji su plombirani, zabranila cjelokupnu djelatnost“.
Naglasio je da će korisnici i strani operateri napustiti slobodnu zonu, da će posao koji se tamo obavljao preći na susjedne luke u regionu a da će cigarete svakako putovati kroz Crnu Goru i ići kamionima na kopneni granični prelaz.
Đeljošaj je na Nenezićevo izlaganje ponovio da se Slobodna zona ne može koristiti za poslove s cigaretama i da sve ostalo što ovaj zakon predviđa može samo da štiti sve ono što radi AD „Luka Bar“, „Port of Adria“.
Zaključio je da koncesioni ugovor s „Port of Adria“ ne može nikako da se dovodi u vezu s ovim zakonom ili stečajnim pravima jer oni imaju pravo da regulišu šverc cigareta.
Razumije, kako je naveo, da fabrike cigareta u susjednim državama ne učestvuju u švercu i da će morati „da trpe u nekom narednom periodu“ zbog ovog zakona ali da oni nijesu mogli da tim kompanijama omoguće da rade a zabrane drugima.
„Luka Bar se neće koristiti za šverc cigareta. To je bila osnovna poruka i ono što je nama bilo važno da poručimo i našim evropskim partnerima i time je to stalo“, zaključio je.
Đeljošaj: Krupnih inevestivcija nije bilo zbog političkih turbulencija; Rakočević: Projekata nema šest godina
Đeljošaj je kazao da razvojnih projekata u Crnoj Gori nije bilo u poslednjih šest godina jer niko ozbiljan nije želio da sarađuje s državom koja je prolazila kroz političke turbulencije ali da je aktuelna izvršna vlast promijenila tu klimu.
On je to rekao odgovarajući na pitanje poslanika Demokratkse partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević - kako objašnjava to što je Crna Gora od zemlje investicionog optimizma i dinamičnog ekonomskog razvoja, postala država koja slavi povratak investitora koje je prethodno otjerala.
Rakočević je rekao da su njihovi politički subjekti radili na privlačenju investitora i realizaciji infrastrukturnih projekata i da je rezultat toga bio preko deset milijardi eura investcija u Crnoj Gori nakon obnove nezavisnosti, stotine kilometara puteva…
Ocijenio je da su se DPS i Albanska alternativa „privremeno razišli“ od 2023. godine i da vjeruje da će u jednom trenutnu „nastaviti tamo gdje su stali“.
Naglasio je da u poslednjih pet godina nije reazlizovana nijedna strana investicija, krupni projekat, koji imaju za cilj da ekonomski jačaju zemlju, otvore radna mjesta u realnom sektoru, naplatu PDV-a, sticanje superiornog znanja, promocija biznisa i destinacije Crne Gore…
„Sve je to izostalo jer nema relevantnih investicija“, zaključio je. Dodao je da je Vlada za organizaciju Samita u Tivtu, kako bi odala sliku ekonomske države koja je spremna za Evropsku uniju, povela goste u „Porto Montenegro“ – projekat koji su ogovarali dok se realizovao.
Ministar i potpredsjednik Vlade za ekonomiju je kazao da kad je u pitanju događaj u Tivtu ne treba da gledaju šta je bilo već da se okrenu budućnosti i vjeruje da su svi bili ponosni zbog toga ko je sve bio gost naše države i jer je potvrđeno da je Crna Gora sledeća članica Evropske unije.
Osvrnuvši se na Rakočevićeve navode u nekoj budućoj saranji Đeljošajeve partije i DPS-a, on je rekao da je „trenutno u procesu nekog drugog ujedinjenja“ ali da je još uvijek predsjednik Albanske alternative koja je samo u jednom mandatu bila u koalicionom aranžmanu s DPS-om.
Govoreći o investicijama rekao je da u ovom periodu nisu mogli očekivati neke velike jer su nakon avgusta 2020. godine imali Vladu koja je trajala godinu dana, pa zatim drugu na tri mjeseca, nakon čega Vladu u tehničkom mandatu duže od godinu dana.
„Niko ozbiljan nakon takvih političkih turbulencija i nestabilnosti neće doći da investira u takvu zemlju. Ova Vlada je stabilna, u velikoj mjeri je sve ono što bi u ranijem periodu mogao da bude problem prtočila u rezultate, posebno u dijelu evropskih integracija“, saopštio je Đeljošaj.
Sve sigurnije priključenje Evropskoj uniji, ocijenio je, učiniće da Crna Gora bude sigurnija investiciona destinacija. Dodao je da je ova Vlada doprinjela stabilnosti i ozbiljnosti i da misli da je vrijeme da se krene u takve (krupne) investicije i on ih očekuje u narednom periodu ali da za to „moraju da postoje pretpostavke“.
Kad je ova Vlada počela da radi, po njegovim riječima, nije bilo nijednog idejnog rješenja za infrastrukturu a sada ih imaju na desetine.
Kazao je da će s međunarodnim partnerima potpisati još sporazuma u oblasti ekonomije, da očekuje investicije iz Sjedinjenih Američkih Država i da se „klima mijenja“ i da oni koji žele da ulažu u Crnu Goru „vjeruju u ovu Vladu“.
Ne slave povratak investitora, već rješevanje problema
U pisanom odgovoru Rakočeviću ministar ekonomije je naveo da ne dijeli njegovu ocjenu da je Crna Gora postala država koja „slavi povratak investitora kojeje prethodno otjerala“.
„Naprotiv, smatram da je odgovornost svake ozbiijne Vlade da rješava probleme koje zatekne, uklanja prepreke investicijama i vraća u funkciju resurse koji godinama nijesu davali puni doprinos ekonomskom razvoju države“, napisao je.
Kad je riječ o kompleksu Sveti Stefan i Vila Miločer, naveo je, čin jenica je da je riječ o jednom od najprepoznatijivijih turističkih simboia Crne Gore, koji je od 2021. godine bio zatvoren usijed spora izmedu ugovornih strana i paralelnih postupaka pred međunarodnom arbitražom i domaćim institucijama. Za to vrijeme, kako je poručio, Crna Gora je ostala bez značjanih prihoda od zakupa, fiskalnih prihoda povezanih s radom kompleksa, kao i bez stotina direktnih i indirektnih radnih mjesta koja su bila vezana za njegovo poslovanje.
Ugovor o zakupu pritom nikada nije bio raskinut, dodao je Đeljošaj, već je fokus svih aktivnosti bio na pronalaženju održivog rješenja koje će biti u interesu države i građana.
„Naš cilj nije bio da bilo kome činimo ustupke na štetu države, već da zaštitimo javni interes.
Upravo zato su vođeni intenzivni pregovori s ciljem okončanja dugotrajnog spora, uklanjanja
pravnih i operativnih prepreka i stvaranja uslova za ponovno otvaranje kompleksa. Sveti Stefan nije samo hotelski kompleks. To jejedan od najznačajnijih simboia crnogorskog turizma i destinacija koja je decenijama predstavijala Crnu Goru na međunarodnom tržištu“, poručio je.
Đeljošaj dodaje da njegovo ponovno stavijanje u funkciju znači obnovu ekonomskih aktivnosti, nova radna mjesta, vece prihode za lokainu zajednicu i državu, kao i dodatno jačanje međunarodnog ugleda Crne Gore kao investicione i tursitičke destinacije.
„Ne smatram uspjehom činjenicu da je jedan od najvrjednijih turističkih resursa bio zatvoren pune četiri godine. Uspjehom smatram svaki korak koji vodi njegovom ponovnom otvaranju, očuvanju ugleda države, zaštiti javnog interesa i stvaranju novih razvojnih prilika za građane Crne Gore Zato ne govorimo o slavljenju povratka investitora, već o odgovornom rješavanju dugogodišnjeg problema vraćanja u funkciju resursa koji pripada među najvrijednije turističke potencijale naše države“, zaključio je.
Rakočević: Investicija nema ni u najavi
Rakočević je na taj odgovor kazao da Đeljošaj nije demantovao ono što je on kazao, da projekata nema već šest godina, i da zna da je ministar „ozbiljan čovjek“ koji neće „izmišljati projekte.
„Poenta je u tome da šest godina jednog jedinog projekta, direktne strane investicije u Crnoj Gori nema. To je ono što je za kritiku i zabrinutost, jer ga ga mi nemamo ni u najavi“, poručio je poslanik DPS-a.
Na Đeljošajevu konstataciju da se klima mijenja je rekao da to potvrđuje da je „klima loša“ i da se druga dionica auto-puta planira šest godina a da su oni (DPS) za šest godina završili prvu dionicu, „mnogo dužu i komplikovaniju, koja je krenula od nule“.
Kazao je da ova vlast upravlja državom šest godina, što je trećina vremena koju je DPS s partnerima proveo na vlasti i da oni od njih traže da pokažu da su „kao oni“ i da uporede šta je DPS uradio u trećini svoje vladavine s nulom koju ima aktualna većina.
„Na vašem saldu je nula i to je razlika u kompetentnosti i sposobnosti da se vodi ekonomija, da se razvija država kao investiciona destinacija. Ne govorim ja da se država zadužuje i investira, već o stranim i domaćim inesticijama“, poručio je Rakočević i kazao da nema ništa protiv državnih ulaganja ali da to nisu investicije.
Kazao je da su Đeljošajevi koalicioni partneri, dok su sjedjeli u opozicionim klupama pozivali da se ne ulaže u Crnu Goru a da DPS s tog mjesta ohrabruje investicije i razvoj i šalje poruku da je Crna Gora „jaka zemlja“ kako bi se ulagalo u njenu ekonomiju.
Vuković: Građani krpe kraj s krajem; Đeljošaj: Ne možemo trajno ograničiti ekonomiju
Poslanik DPS-a Ivan Vuković pitao je Đeljošaja da li je zadovoljan efektima odluke da akcija "Limitirane cijene" ne bude nastavljena, te da, prema ministrovim riječima, "tržište treba pustiti da malo diše".
Vuković je kazao da je Đeljošaj u odgovoru na to poslaničko pitanje naveo da su rezultati takvi da potvrđuju da ta je odluka bila opravdana, odgovorna i u interesu građana i privrede i ocijenio da je ministar zadovoljan što ta akcija nije nastavljena.
Istakao je da sva istraživanja pokazuju da su cijene, životni standard i slične teme ono što dominantno zanima sve građane.
Vuković je, pozivajući se na podatke MONSTAT-a, kazao da je 2019. godine za jedan hljeb bilo potrebno 215 eura godišnje a 2025. 328 eura – 113 eura više. Za litra mlijeka dnevno prije sedam godina je bilo potrebno 237 eura godišnje, a sada 420 eura – 183 eura više na godišnjem nivou.
Za uobičajenu potrošnju pilećeg mesa jednog domaćinstva, kako je kazao, 2019. godine je bilo potrebno 271 euro godišnje a sada 388 eura. Za govedinu je bilo potrebno 142 a danas 202 eura, za lokalni sir tada 90 eura a sada 158 eura.
„Samo na ovih pet namirnica godišnje građani troše 571 euro više godišnje nego 2019. godine. Iznos koji je veći od prosječne penzije samo na ovih pet namirnica. Tu nema ulja, povrća, voća…“
Pitao je Đeljošaja da li je svjestan da je za struju, vodu i grijanje 2019. godine na godišnjem nivou bilo potrebno u prosjeku 808 eura a danas 1227 eura, što je više od jedne prosječne plate – bez odjeće, obuće, odmora, interneta…
„Građana nema u planovima Vlade. Umjesto da člnaovi Vlade zapitaju kako jedan penzioner u Crnoj Gori danas koji prima 450 eura, što je predstavljeno kao vanredno ekonomsko postignuće parlamentarne većine, može da kupi sebi hranu, kako može da plati račune i da kad ode u bolnicu sebi kupi ljekove“, pitao je Vuković i dodao kako da jedan mladi bračni par kupi stan u Podgorici od 50 kvadratnih metara.
Istakao je da je 2019. godine za tu investiciju bilo potrebno, u prosjku, 45 hiljada eura a danas je potrebno 122 hiljade eura – 77 hiljada eura više. Pitao je i ima li ikoga u Vladi koga zanima što se preko 25 odsto djece u zemlji nalazi u riziku od siromaštva.
Pitao je šta su dalji planovi Vlade u suzbijanju inflacije.
Đeljošaj je kazao da se ni ne sjeća gdje je rekao da „tržište treba pustiti malo da diše“ i da je vjerovatno izvučeno iz konteksta ali „da je to istina“.
Ne može se ekonomija limitirati dugoročno, posebno kad na nju utiču događaji koje oni ne mogu da kontrolišu, poput rata u Ukrajini i krize u Iranu.
Komenatrišući podatke koje je iznio Vuković je rekao da se matematika ne može koristiti kao jedini reper za upoređivanje, jer jedan euro ne vrijedi isto kao 2019. godine.
„Istovremeno smo imali veliki rast plata, to niste pomenuli. Imali smo rast BDP-a države, koji je u poređenju s tom godinom sada dupliran. Iz iskustva u realnom sektoru, ne možemo samo matematički upoteđivati godine kad je ekonomija u pitanju. Mislim da je ambijent iz dana u dan sve bolji u Crnoj Gori“, poručio je i dodao da je zadovoljan da su kao Vlada uspjeli da suzbiju inflaciju i da će standard biti još bolji, posebno nakon pristupa EU.
U pisanom odgovoru Vukoviću, Đeljošaj je napisao da je akcija „Limitirane cijene“ uvedena kao privremena mjera u periodu izraženih globalnih inflatornih pritisaka, s ciljem zaštite životnog standarda građana i ublažavanja rasta cijena osnovnih životnih namirnica i proizvoda široke potrošnje.
Tokom njenog trajanja ostvareni su efekti zbog kojih je mjera i uvedena - građanima je omogućena kupovina velikog broja proizvoda po povoljnijim cijenama, dok je istovremeno očuvana uredna snabdjevenost tržišta.
„Prilikom donošena odiuke o završetku akcije analizirani su pokazatelji kretanja cijena, inflacije i stanja na tržištu. Ti podaci nijesu ukazivali na potrebu za daijim administrativnim
ograničavanjem marži i cijena, već na mogučnost postepenog vraćanja redovnim tržišnim mehanizmima“, poručio je ministar ekonomije.
Ispravnost takve odiuke, dodao je, potvrđuju i pokazatelji nakon završetka akcije: Nije došlo do poremećaja u snabdijevanju niti do naglog rasta cijena proizvoda koji bi ugrozio stabilnost tržišta.
Istovremeno, kako je naveo, Crna Gora je zadržala umjeren nivo inflacije, koji se kreže oko 3,8 odsto uprkos i dalje prisutnim spoijnim pritiscima izazvanim rastom cijena energenata, hrane i drugim međunaronim faktorima.
Mjera „Limitirane cijene“ nikada nije bila zamišljena kao trajno rješenje, naveo je, već kao privremeni instrument zaštite građana u vanrednim tržišnim okolnostima.
„Dugorocno posmatrano, stabiino i konkurentno tržište predstavija najboiji mehanizam za formiranje cijena, dok je uloga države da interveniše onda kada za to postoji jasna potreba.
Ministarstvo ekonomskog razvoja nastavija da prati kretanja cijena i inflacije, te će u slučaju potrebe predlagati nove mjere zaštite standarda građana. Međiutim, na osnovu dostupnih pokazateija i efekata ostvarenih nakon završetka akcije, smatram da je odiuka da se mjera ne produži bila opravdana, odgovorna i u interesu građana i privrede Crne Gore“, zaključio je Đeljošaj.
Vuković je na to odgovorio da je inflacija dovela do toga da grđani „krpe kraj s krajem“ i da nije problem „što tržište diše, već što se građani guše pod teretom inflacije koju vi više ne pokušavate da obuzdate“.
Istakao je da ga statistike demantuju da je situacija u Crnoj Gori bolja, da je likvidnost privrede sve veći problem, da je sve više preduzeća u blokadi… Zaključio je da su podaci koje je iznio „surova realnost u Crnoj Gori od koje ne mogu pobjeći“ i da se zemlja „polako ali sugurno pretvara u zemlji za bogate ljude“ te da su u toj račnici višak penzioneri i oni koji ne mogu sebi da obezbijede novac za privatno liječenje, mladi ljudi i svi oni koji ne mogu da se uklope u viziju privilegovanih pojedinaca koji vode Crnu Goru.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
