Država trgovala za gotovo milijardu: Vlada predstavila godišnji izvještaj o javnim nabavkama za 2025.

Ukupna vrijednost nabavki prošle godine iznosila je 989.746.797 eura, od čega su 766,85 miliona činile javne nabavke, za obavljanje sektorskih djelatnosti izdvojeno je 200,75 miliona, a za nabavke za odbranu i bezbjednost 22,13 miliona eura.

Država je lani najviše poslovala sa farmaceutskom firmom “Glosarij” kojoj će za nabavke ukupno isplatiti 65,6 miliona eura, dok je najveći pojedinačni posao u 2025. zaključio pljevaljski Rudnik uglja, vrijedan 18.639.678 eura, radi izmještanja rijeke Ćehotine.

Lani je zaključen i najveći do sada zabilježeni broj ugovora za javne nabavke - 9.640, od čega je 353,72 miliona dato za robu, 152,72 miliona za usluge i 260,39 miliona za radove.

To, između ostalog, piše u Vladinom godišnjem izvještaju o javnim nabavkama za 2025. godinu, koji je utvrđen na sjednici krajem maja.

Javne nabavke ili tendere sprovode državni organi putem sistema Crnogorskih elektronskih javnih nabavki (CeJN).

U ukupnom je 2025. potrošeno 7,68 miliona više na nabavke, nego tokom 2024. godine kada je izdvojeno 982,06 miliona eura. Uporedni podaci pokazuju da je prošle godine zaključeno i 1.267 više ugovora nego tokom 2024. godine, kada ih je bilo 8.373. Javne nabavke su lani učestvovale u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP) sa 12,4 odsto, što je manje nego godinu prije, kada su činile 13,1 odsto.

“Glosarij”, “Farmegra”, “Opticus”, “Bemax”...

Država je lani najskuplje poslovala u sektoru farmaceutskih proizvoda, zbog čega će “Montefarm” firmi “Glosarij” isplatiti 65,68 miliona eura, dok će i privatnom “Jugopetrolu” pripasti 20,84 miliona eura. Saradnja je bila dobra i sa firmom “Farmegra”, pa će im država za nabavke isplatiti 19,13 miliona, dok će preduzeću “Opticus ING” pripasti 18,63 miliona eura.

“Bemax” je lani sa državom sarađivao na više projekata i za to će im biti plaćeno 16,16 miliona, dok je “Eurozox” poslovao sa 15,21 miliona, a “Briv” sa 15,01 miliona eura.

Na listi 50 najvećih ugovora potpisanih tokom prošle godine, prvi je onaj koji je Rudnik uglja Pljevlja zaključio radi izmještanja rijeke Ćehotine. Dokument vrijedan 18.639.678 eura potpisali su sa konzorcijumom koji čine “Opticus ING”, “ Kolubara” i “HSV”. Drugi najveći je Uprava za saobraćaj potpisala sa firmama “Briv construction”, “Putevi Bar” i “Geonana”, i to za rekonstrukciju puta Ostros - Vladimir. Ovaj posao je vrijedan 14.992.074 eura.

Ostali ugovori su mahom niže vrijednosti od deset miliona eura, a najveći među njima je potpisan sa kompanijom “Glosarij” i bio je vrijedan 9,28 miliona eura. “Montefarm” je i sa kompanijom “Glosarij CD” sklopio poslove ukupne vrijednosti 10,63 miliona eura.

Ministarstvo javnih radova je prošle godine sklopilo 9,14 miliona eura vrijedan ugovor za adaptaciju zgrade Tehničkih fakulteta, dok je Crnogorski Elektrodistributivni sistem za radove potpisao osam miliona eura vrijedan ugovor sa firmom “Mezon”.

Među većim ugovorima je i onaj od 6,99 miliona koji je Elektroprivreda potpisala sa “Bemax-om” i “BB Solar-om”, dok se ističe i 6,61 milion vrijedan ugovor “Jugopetrol-a” i Uprave za državnu imovinu.

Najmanji među 50 najvećih ugovora u prošloj godini, potpisala je Uprava za kapitalne projekte sa firmama “Hidromont inženjering”, “Simes inženjering”, “Geoengineering” i “Putevi Bar” - bio je vrijedan 1,74 miliona eura.

Ide roba, ima i stranaca

Najveći broj ugovora za nabavke prošle godine zaključen je za nabavku roba, i to njih 5.147 plaćenih ukupno 329.063.624 eura. Prosječna vrijednost ovih ugovora je bila 63.933 eura. Usluge su lani činile 3.364 ugovora, a ukupna vrijednost im je bila 119.389.848 eura. Najmanji broj ugovora bilo je u slučaju radova i to 1.129, ali su ukupno bili vrijedni 256.707.156 eura.

Većina ugovora je potpisana sa domaćim ponuđačima, čak 88 odsto ili 8,981 poslova, a bili su vrijedni 621,09 miliona eura. S druge strane, sa stranim firmama zaključeno je ukupno 659 ugovora - što čini oko 12 odsto ukupnog broja ili 84,06 miliona eura. To je ujedno i najveće učešće stranih ponuđača u nabavkama u posljednjih pet godina.

Jednostavne nabavke su činile 5.226 ugovora, a ukupna vrijednost im je bila 56,4 miliona, a posebno se izdvajaju one vrijednosti manje od 8.000 eura - gdje je zabilježeno 178.794 postupaka. lako pojedinačno male, ove nabavke čine ubjedljivo najveći broj prometa, ali za njih nema zabilježenog broja ugovora. Najviše se koristio otvoreni postupak, odnosno nabavke u kojima svi mogu da se slobodno takmiče, a takvih zaključenih ugovora je bilo 3.840 i bili su ukupno vrijedni 545.130.597 eura.

Prošle godine je bio i 231 zahtjev za monitoring jednostavnih nabavki, pri čemu je njih deset ocijenjeno kao nedozvoljeno zbog nedostataka ili neispunjavanja zakonskih uslova, dok je sedam odbijeno kao neblagovremeno podnijeto.

U 108 ovih postupaka Ministarstvo finansija je utvrdilo nepravilnosti i dalo preporuku za njihovo otklanjanje uz ponovni pregled i ocjenu ponuda, dok je u 32 slučaja preporučeno poništenje postupka. U 72 situacije je utvrđeno da su državni organi kao naručioci, ispravno sproveli tendere.

Otvoreni postupci su lani činili 77,3 odsto, dok je onih bez prethodnog objavljivanja poziva za nadmetanje bilo 10,8 odsto, dok podaci ukazuju da otvoreni postupak dominira po vrijednosti a jednostavne nabavke, posebno one ispod 8.000 eura - po broju postupaka.

Tokom prošle godine je najviše nabavki i to hiljadu ili 87 odsto poništeno jer nije podnijeta nijedna ispravna ponuda ili su ponuđači isključeni. Tenderi su poništavani i u oko pet odsto slučajeva zbog izmjena tenderske dokumentacije, dok je lani prosječno vrijeme trajanja postupaka iznosilo mjesec i po.

Ovo je peta godina da se Izvještaj o javnim nabavkama priprema na osnovu podataka iz CEJN-a.

Dosta podataka fali

U Vladinom godišnjem izvještaju o javnim nabavkama za 2025. godinu piše da je bilo i onih koji lani nisu objavili plan javnih nabavki.

Između ostalih, tu obavezu tokom prošle godine nisu ispunili Agencija za plaćanja u poljoprivredi iz Podgorice, rožajske i kolašinske agencije za projektovanje, Agencija za sajber bezbjednost, Radio televizija Cetinje, Agencija za planiranje prostora Crne Gora...

Osim njih, dokumentaciju nisu podnijeli ni Muzej u Bijelom Polju, Turistička organizacija Opštine Zeta, Uprava za legalizaciju bespravnih objekata, Osnovne škole “Vlado Milić”, “29. novembar Dinoša”, “Šćepan Đukić” iz Lijeve rijeke, “Vojin Popović”, Srednja stručna škola u Baru i Beranama, Komora arhitekata i planera Crne Gore, Spomenik prirode Kanjon Cijevne...