Fond za OSI bankrotirao, sve potrošili već do jula

Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom ponovo je bankrotirao i od sredine prošlog mjeseca ne isplaćuje subvencije poslodavcima koji zapošljavaju osobe sa invaliditetom, jer je za šest i po mjeseci potrošena suma od 26 miliona eura planirana za cijelu ovu godinu.

“Vijesti” su u protekle tri godine objavile više tekstova u kojima se ukazuje na veliki broj prevara u sistemu invalidske i socijalne zaštite u kojima učestvuje dio osoba sa invaliditetom i poslodavaca. Odnosno, dolazi do drastičnog povećanja broja osoba s rješenjem o utvrđivanju invaliditeta, najviše od komisija iz Berana i Rožaja, kao i rasta zarada na koje ih prijavljuju poslodavci i za koje dobijaju subvencije iz državnog budžeta preko ovog Fonda. Takođe, ne postoje zakonska ograničenja visine zarade na koju ih poslodavac prijavljuje, a iz Fonda im se može dotirati i do 70 odsto iznosa na koji ih poslodavac prijavljuje.

Ovaj Fond nema mogućnost kontrola zahtjeva koje dobija od poslodavaca, odnosno da provjerava da li taj zaposleni zaista obavlja radne aktivnosti, kao i da li je zarada na koju ga je prijavio poslodavac realna ili je određena na visokom nivou samo zbog subvencija od države.

U 2017. godini subvencije su korišćene za 319 osoba sa invaliditetom, a sada je ta cifra prešla šest hiljada i nastavlja da raste. Zbog toga se iznosi ovih subvencija povećavaju iz godine u godinu, a za proteklih sedam godina godišnji iznos je povećan sa 2,7 na 40 miliona u prošloj godini, dok će u ovoj narasti na 50 miliona.

Značajan rast novih zahtjeva

Iz Zavoda za zapošljavanje, u čijem sastavu se nalazi ovaj Fond, potvrdili su “Vijestima” da su od početka godine zaključno sa 7. julom za subvencije poslodavcima koji zapošljavaju osobe sa invaliditetom isplatili ukupno 25.999.388,44 eura. Državnim budžetom za ovu namjenu za cijelu 2026. godinu je predviđena suma od 25,8 miliona eura.

”Ugovorene obaveze Zavoda za zapošljavanje Crne Gore prema poslodavcima po osnovu subvencija za zapošljavanje osoba sa invaliditetom izmiruju se u skladu sa raspoloživim sredstvima i procedurama. Zbog značajnog povećanja broja podnesenih zahtjeva i kontinuiranog rasta izdvajanja za ovu namjenu, dinamika obrade i realizacije pojedinih zahtjeva može biti prilagođena raspoloživim budžetskim sredstvima. To, međutim, ne dovodi u pitanje pravo poslodavaca na subvenciju, niti opredijeljenost Zavoda da sve preuzete obaveze izmiri”, odgovoreno je iz Zavoda na pitanje “Vijesti” zbog čega je prestala isplata subvencija za zapošljavanje osoba sa invaliditetom.

Ovaj Fond je bankrotirao i prošle godine jer je do 8. avgusta potrošio sumu od 23 miliona eura planiranu za cijelu godinu. Sada je bankrot došao mjesec ranije i s potrošnjom većom za tri miliona.

Spriječen zakon za strože kontrole

Prije dvije godine država je planirala stroži Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, kako bi se, po ugledu na zemlje Evropske unije, ograničio maksimalni iznos subvencija po zaposlenom i uvele veće kontrole u samom prijavljivanju tih zaposlenih. Međutim, nakon protesta grupe nevladinih organizacija, među kojima koji su i one koje su i same poslodavci i korisnici subvencija, Vlada je usvojila ublažene zakone.

Kao što su “Vijesti” ranije pisale, dio poslodavaca i osoba sa invaliditetom je prije četiri-pet godina uočio zakonsku prazninu, odnosno da nema nikakvih kontrola i da nije ograničen iznos prijavljenih zarada na koje dobijaju subvencije. Od tada počinje višestruki rast broja osoba sa invaliditetom, kao i iznosa zarada na koji su prijavljeni i na koji dobijaju subvencije bez obzira na njihovu stručnu spremu i radno mjesto.

“Vijesti” su objavljivale i visine zarada na koje su poslodavci prijavljivali ove zaposlene, pa su kuvarice, vozači prodavci djelova, drvosječe,... imali plate od dvije i po do tri hiljade eura, odnosno bile su i do hiljadu eura veće od plate premijera.

Odlaganje vještačenja

Skupština je u oktobru prošle godine usvojila Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta koji je predviđao niz promjena u sistemu procjene invaliditeta u Crnoj Gori, a koje je trebalo da počnu od 1. jula ove godine.

Međutim, Ministarstvo socijalnog staranja na čijem je čelu Damir Gutić (BS) je skupštini predložilo izmjene ovog zakona kojim se rokovi odlažu do 1. decembra.

Jedan od razloga za usvajanje zakona bio je da se ponovo vrše procjene dodijeljenih invaliditeta od dosadašnjih komisija, zbog toga što je došlo do drastičnog povećanja broja osoba koje su dobijale rješenja. Rekorderi su opštine Berane i Rožaje, gdje broj osoba sa invaliditetom dostiže i četvrtinu ukupnog broja stanovništva.

Ovaj zakon je predviđao osnivanje Zavoda za jedinstveno vještačenje invaliditeta, kao centralne institucije koja bi sprovodila vještačenja po jedinstvenoj metodologiji. Taj institut je trebalo da proradi 1. jula, međutim, u izmjeni zakona se navodi da još nisu urađeni podzakonski akti, zbog čega se početak njegovog rada odlaže za decembar. Zakon je stupio na snagu 30. oktobra prošle godine i prema njemu Metodologija vještačenja je trebalo da bude usvojena u roku od 60 dana, a podzakonski akt kojim se uređuje program i način sprovođenja obuke za jedinstveno vještačenje invaliditeta trebalo je da bude donijet za 90 dana.

Rebalans budžeta ili prebaciti novac iz rezerve

Da bi Fond bio odblokiran i da bi nastavio isplate subvencija, potrebno je da Skupština usvoji rebalans državnog budžeta ili da mu Ministarstvo finansija uz odluku Vlade prebaci nedostajući iznos novca iz budžetske rezerve.

“Vijesti” su pitale Zavod da li su o potrošnji novca obavijestili Ministarstvo i kada se može očekivati nastavak isplate subvencija. “Zavod kontinuirano prati realizaciju budžetskih sredstava namijenjenih za subvencije za zapošljavanje osoba sa invaliditetom i u skladu sa svojim nadležnostima redovno komunicira sa Ministarstvom finansija o izvršenju budžeta i potrebama za obezbjeđivanje sredstava. Imajući u vidu rast broja korisnika prava i povećan obim izdvajanja za subvencije, Zavod i Ministarstvo finansija razmatraju odgovarajuće budžetske mehanizme kako bi se obezbijedio kontinuitet finansiranja i uredno izvršavanje obaveza prema poslodavcima”, odgovoreno je iz Zavoda na pitanja “Vijesti”.