Ustavni sud je na sjednici od 30. juna poništio odluku Regulatorne agencije za energetiku iz 2019. godine o imenovanje referentne energetske berze, koja je korišćenja u utvrđivanju cijena električne energije do 2022. godine, kao nezakonitu i nesaglasnu sa Ustavom.
Ustavni sud u odluci nije iskoristio mogućnost da odredi obeštećenje za kupce i potrošače koji su eventualno oštećeni ovom odlukom u periodu kada je ona važila, već je samo naveo da se prilikom izrade podzakonskih akata na novi Zakon o energetici oni usklade i “sa stavovima izraženim u ovoj odluci”.
Predlog za ocjenu zakonitosi i ustavnosti ove odluke podnijelo je tada pet poslanika Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović, Zdenka Popović, Valentina Minić, Danilo Šaranović i Vladimir Čađenović, dok je zasebnu inicijativu sa istim predlogom podnio energetičar Miomir Škopelja. Oni su naveli da je Regulatorna agencija za energetiku mimo svoje nadležnosti odredila način obračunavanja fjučersa (presjek berzenske cijene struje) sa mađarske berze koji je uticao da cijene u formuli za potrošače u Crnoj Gori budu više nego što bi trebalo.
Više sagovornika koje su “Vijesti” kontaktirale iz ove oblasti, kazali su da je jasno da je odluka Regulatorne agencije bila nezakonita, matematički pogrešna i mimo njene nadležnosti i da je imala uticaj na to da cijene električne energije za kupce i potrošače budu nešto veće nego da je korišćena neka druga metodologija koja bi proisticala iz zakona. Oni ukazuju da je sada teško utvrditi kolika bi bila moguća šteta jer bi se morali naći i odrediti fjučersi za ostale periode tih godina, pa ubaciti u drugačiju metodologiju i formulu koja bi se napravila na osnovu tadašnjeg zakona.
U obrazloženju odluke, Ustavni sud navodi da je Regulatorna agencija za energetiku prema tadašnjem Zakonu o energetici imala nadležnost da odredi referentnu energetsku berzu, ali ne i da istom odlukom određuje način izračunavanja fjučersa koji su se koristili za određivanje povećanje cijene struje za krajnje potrošače u Crnoj Gori, što su oni tada uradili iako nisu bili zakonom ovlašćeni. Takođe, Ustavni sud pronalazi i da je Agencija sama propisale da njene odluke važe od objavljivanja na njenom sajtu, odnosno da nije propisala objavljivanje u Službenom listu. Sud smatra da su ove odluke morale biti objavljivane u Službenom listu i da važe tek osam dana od objavljivanja.
Podnosioci incijative su naveli da je Agencija u članu dva sporne odluke navela da se kao osnov za obračun cijene u narednoj godini koristi “tromjesečni prosjek cijena dnevnih fjučersa ... objavijenih u septembru, oktobru i novembru 2019. za 2020. god, objavjenih 2020. za 2021. godinu i objavljenih 2021. za 2022. godinu”, kao i da se za njeno izračunavanje “koristi tromjesečni prosjek cijena dnevnih fjučersa dobijen na osnovu cijena band energije (settlement price) i pik (vršne) energije (settlement price) objavljenih na HUDEX”.
“Pored toga što je određivanjem mjeseci za koje će biti uzimana vrijednost fjučersa, kao i načina obračuna cijene električne energije Agencija prekoračila svoja zakonom defīnisana ovlašćenja, izbor fjučersa, odnosno propisivanje načina obračuna su suprotni pravilina i principima struke, pa čak i elementarnoj logici. U ovom slučaju se radi o trgovini električnom energijom unaprijed, tj. za neki predstojeći period. Trgovina se obavlja svakodnevno, a periodi za koje se trguje mogu biti kratkoročni (do sedam dana) i dugoročni (nekoliko nedjelja, nekoliko mjeseci, nekoliko kvartala ili nekoliko godina unaprijed), zavisno od potreba učesnika na tržištu”, navedeno je u predlozima za ocjenu ustavnosti.
Ona su ukazali da formulacija iz Zakona o energetici način obračuna definiše kao “ponderisanu cijenu električne energije ostvarene u prethodnoj godini i fjučersa za narednu godinu”, i da ona “iako to izričito ne navodi, nedvosmosleno upućuje na to da se kao osnov za obračun uzima prosječna vrijednost fjučersa ostvarenih tokom cijele prethodne godine pri trgovini za narednu godinu”.
“Pored nezakonitosti, praktična posljedica ove odredbe je neutemeljeno poskupljenje električne energije, jer su fjučersi tri navedena mjeseca zadnjih godina redovno bili među pet najskupljih mjesečnih prosjeka u toku godine”, navedeno je u predlogu ocjene ustavnosti.
Ukazuju i na to da je istim obračunom korišćen tromjesječni presjek cijena dnevnih fjučersa na osnovu cijena band energije i pik vršne energije objavljenih na mađarskoj berzi, što je takođe uticalo na višu cijenu.
Oni kažu i da se prema onome što piše u zakonu obračun trebalo da odnosi na prosječnu cjelodnevnu cijenu energije i da bi trebalo uzeti “vrijednost bazne (band) energije koja je pokazatelj upravo te prosječne dnevne cijene energije”.
“Pored nedefinisanosti, ovakvom odredbom se uvodi pravna nesigurnost za kupce. Ovo stoga, jer kakva god da je ta kombinacja, ona može da bude samo skuplja od bazne energije, jer se njena vrijednost uvećava uračunavanjem vrijednosti skuplje vršne energije u bilo kojem procentu. Jasno je da ovakvim obračunom mimo pravila struke i bez utemeljenja u logici vještački povećeva cijena energije, pa je stoga član 2 Odluke nezakonit. Obračun iz člana 2 pobijane odluke je dodatno nezakonito zakomplikovan uvođenjem “prosječnog dnevnog dijagrama potrošnje kupaca iz kategorije domaćinstva i malih kupaca koji ne pripadaju kategoriji domaćinstva ostvarenih u godini prije donošenja odluke o cijeni električne energije, a za koju postoje konačni podaci”, navedeno je u predlogu.
Oni ukazuju i da se u Zakonu nije spominjao nikakav “prosječni dnevni dijagram”, što znači da je ovakva odredba neutemeljena u zakonu.
Ustavni sud je prihvatio njihove argumente i odluku Regulatorne agencije proglasio nezakonitom.
Agencija: Određivali smo maksimum, cijene nisu toliko rasle
U odgovoru na ovu inicijativu iz Reagulatorne agencije za energetiku su tvrdili da je njihova odluka zakonita, da ona nije opšti pravni akt da bi se objavljivala u Službenom listu, kao i da su navodi podnosioca neutemeljeni.
Iz Agencije su kazali da su oni tada određivali granicu maksimalne cijene električne energije prema formuli koju su utvrdili, da je ona bila u skladu sa tadašnjim zakonom, kao i da nije došlo do tolikog rasta cijena i da nije bilo štete za potrošače.
Oni su navodili i da je većina interpretacija u unicijativi stručno neutemeljena i paušalna.
Kazali su i da bi bila nemoguće uzimati prosječnu vrijednost fjučersa za cijelu godinu, jer se cijene struje u Crnoj Gori primjenljuju od 1. januara a moraju se dostaviti najmanje 15 dana ranije, odnosno da bi prosjek iz prethodne godine bio poznat tek u drugoj polovini januara.
Naveli su i da za određivanje prosjeka nisu izabrali najskuplji period septembar-novembra.
“Konstatacija da su ‘fjučersi tri navedena mjeseca zadnjih godina redovno bili među pet najskupljh mjesečnih prosjeka u toku godine’ je obična spekulacija, jer da je primjenjivo u praksi, trgovina fučersima na berzi bila bi neograničeno profitabilan i bezrizičan posao, što naravno nije. Dodatno, podaci ukazuju na to da je ostvarena cijena fjučersa na nivou godine bliža upravo prosjeku fjučersa iz perioda septembar-novembar iz prethodne godine za narednu od godišnjeg prosjeka fjučersa iz prethodne godine za narednu”, naveli su iz Agencije u postupku rasprave zakonitosti njihove odluke.
Ustavni sud nije prihvatio njihove argumente, već je odluku proglasio nezakonitom.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
