Mikavica: Iznijeli smo bojazan da će "Euro model" imati velike posljedice za privredu

Premijer Milojko Spajić kazao je nakon sastanka sa predstavnicima Unije poslodavaca (UPCG) u Podgorici, da su se dogovorili o koracima kako da se „Euro model“ primijeni u Crnoj Gori, ali na pitanja novinara koji su to koraci, nije dao direktan odgovor.

Spajić je prošle sedmice najavio "Euro model", koji podrazumijeva rast minimalne zarade od Nove godine za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem na 1.000 eura, za zaposlene na radnim mjestima sa srednjim obrazovanjem na 1.250 eura, dok će minimalna zarada za radna mjesta sa visokim obrazovanjem iznositi 1.400 eura. Uz to, planirano je i usklađivanje penzija od 2027. četiri puta godišnje, kako bi u potpunosti pratile rast zarada.

Premijer je kazao da u primjeni ovog modela neće biti povećanje PDV-a, a izbjegao je da da odgovor na pitanje koje autor ovog modela.

"Pa, prvo da se zahvalim Uniji poslodavaca na organizaciji jednog ovakvog događaja. Mislim da smo uživali negdje u razmjeni mišljenja direktno sa poslodavcima. Preko tri sata smo bili tu i najbitnije je da smo se dogovorili o sljedećim koracima — kako da se 'Euro model' primijeni u Crnoj Gori. Mislim da je najbitnije razumjeti okolnosti zbog kojih je evropski model donesen. Ulaskom u Evropsku uniju, Crna Gora, pored svih benefita koji su neupitni — dobijaćemo i fiskalnu podršku, imaćemo i mnogo veliko tržište koje se otvara našoj državi, 22 triliona, odnosno 22 hiljade milijardi BDP-a — dobija prostor koji crnogorska privreda može da iskoristi", kazao je Spajić novinarima nakon sastanka.

Istakao je da, sa druge strane, postoje izazovi.

"Vi znate da su mnoge zemlje koje su ulazile u Evropsku uniju gubile stotine hiljada, milione radnika u pojedinim slučajevima. Najproduktivniji dio stanovništva odlazio je na Zapad zbog većih zarada. I upravo je jedna ovakva mjera tu da bi pomogla privredi, na kraju krajeva; da bi privreda spremna dočekala ulazak u Evropsku uniju, spremno dočekala ulazak na jedinstveno tržište Evropske unije, kada će građani Crne Gore, državljani Crne Gore, moći da biraju gdje će da rade", rekao je predsjednik Vlade.

Mikavica: Mala preduzeća će vjerovatno biti ugrožena

Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica kazao je "Euro model" targetira mala preduzeća.

"U otvorenom razgovoru sa premijerom, kao čini mi se nikada sad, iznijeli smo jasno i konkretno, bojazan da će ovaj paket mjera imati velike konsekvence za privredu. Veoma targetira mala preduzeća, koja će ovako drastične promjene u isplati neto zarada zarada jako osjetiti i vjerovatno ugroziti njihovo poslovanje sa mnogim drugim negativnim mjerama. Plašim se jednog prelomnog trenutka koji će nastupiti 1. januara za mnoga preduzeća, smatram da kao društvo nismo stvorili preduslove za ovako veliki iskorak, odnosno, veliko podizanje zarada kao troška odnosno standarda građana. Smatrali smo ipak da je potrebno proaktivnije raditi zajedno sa Vladom da se parametri, da se okruženje, poslovne barijere na koje smo ukazivali eliminišu, da se ta prihodna strana aktivnih poreza koja je najavljena aktivira u narednom periodu da da sve rezultate, a onda da ovaj cilj koji je zadat zajednički zaživi", rekao je Mikavica.

Kazao je da se produktivnost ne može popraviti "preko noći".

Možemo na način otpuštanja dijela zaposlenih, možemo na način investiranja u automatizaciju, automate koji ne zahtijevaju opsluživanje, smanjiti potrebu za radnom snagom i na taj način podići tu produktivnost. Nama treba taj period, godinu, dvije dana uz podršku fondova i svega ostalog da bismo stvarno preporodili svoju ekonomiju. A to treba i Vladi da one probleme sa ekonomijom zapošljavanja i efikasnosti, na što smo ukazivali ranije, bez barijera, da i taj segment podigne da je na viši nivo, profesionalizuje i da te zarade stvarno imaju adekvatnu potporu u toj produktivnosti", dodao je on.

Šćekić: Nije fer da nas potpuno isključe iz procesa i da dođemo na gotovo

Predsjednik Skupštine UPCG-a Slaviša Šćekić je rekao da je "nefer da nas potpuno isključe iz procesa i da dođemo na gotovo".

"Mi prvo moramo da zaradimo da bi nešto bili. Mi ne možemo da dijeli na ono što je u vazduhu. Tako da, to je ono što isključuje privredu iz procesa a ubacuje u vremu vatru. Nije ista situacija države i privrede, jer privreda finansira državu. Ovdje nije etatistički sistem. Država ne finansira privreda. Zato je to naš najveći problem. Najveše nam smeta način donošenja rada. Mi smo devet mjeseci intenzivno pregovarali oko cijene rada, radilo se pet do deset procenta. I mi poslije devet mjeseci intenzivnih pregovora u kojima smo mi bili vrlo korektan socijalni parter uz puno razumijavanje svega dobijemo povećanje od 108 odsto. Nelogično i neracionalno, i nefer da nas potpuno isključe iz procesa i da dođemo na gotovo. I da se sada mi bavimo time kako stići nekakve cifre", kazao je on.

Sastanak je održan u okviru proširene sjednice Upravnog odbora UPCG-a, a poslodavci su očekivali dodatna objašnjenja predloženih mjera i njihovog uticaja na poslovanje i privredu u cjelini.

Video: Svetozar Šćekić

Spajić je ranije danas razgovarao sa predsjednicima crnogorskih opština, a nakon toga je na društvenoj mreži Iks poručio da su Vlada Crne Gore i opštine saglasne da je povećanje zarada i ukupnog životnog standarda ključan mehanizam za sprečavanje odlaska građana nakon ulaska u Evropsku uniju (EU).

Iz UPCG-a su ranije saopštili da je najava povećanja minimalnih plata izazvala veliku pažnju i zabrinutost privrede, upozoravajući da poslodavci nijesu bili konsultovani prilikom pripreme novih mjera.

Prema modelu koji je Spajić predstavio 17. septembra, minimalna neto zarada za radna mjesta za koja je potrebno osnovno ili niže obrazovanje bila bi 1.000 eura, za srednje 1.250, a za visoko 1.400 eura. Premijer je naveo da bi povećanjem bilo obuhvaćeno više od 250.000 zaposlenih, dok je Vlada usvojila set zakonskih rješenja za primjenu modela od početka naredne godine.

UPCG je, međutim, poručila da neće potpisati novi Opšti kolektivni ugovor (OKU) dok se ne razjasne predložene izmjene i njihov uticaj na sistem zarada.

Zbog toga predstavnici poslodavaca nijesu u ponedjeljak učestvovali na sastanku sa Vladom i sindikatima oko OKU, čije je usaglašavanje već duže vrijeme u zastoju.

Vlada je u međuvremenu prihvatila sindikalni predlog da obračunska vrijednost koeficijenta bude povećana sa 90 na 100 eura, ali je za primjenu novog OKU potrebna i saglasnost poslodavaca.