Povećanje ključnih kamatnih stopa Evropske centralne banke (ECB) neće automatski dovesti do rasta rata kredita građana u Crnoj Gori, ali bi moglo usporiti trend pada domaćih kamata, koji traje duže od dvije godine. Iako se efekti evropske monetarne politike mogu postepeno prenijeti na crnogorsko bankarsko tržište, ne očekuje se nagla promjena kamatnih stopa.
To je “Vijestima” saopšteno iz Centralne banke Crne Gore (CBCG), iz koje su objasnili da je neposredna izloženost domaćeg bankarskog sistema promjenama evropskih kamata ograničena, prvenstveno zbog malog udjela kredita sa promjenljivom kamatnom stopom i načina finansiranja banaka.
Upravni savjet Evropske centralne banke je 10. septembra odlučio da poveća tri ključne kamatne stope za po 0,25 procentnih poena, a nove stope primjenjuju se od 16. septembra.
Odluka je donesena zbog nastavka inflatornih pritisaka izazvanih sukobom na Bliskom istoku, zbog kojih se očekuje da će inflacija u eurozoni duže ostati iznad ciljanih dva odsto. ECB je povećanjem kamata, kako su saopštili iz te krovne finansijska institucije Evropske unije (EU), nastojala da ovim mjerama utiče na stabilizaciju cijena u srednjem roku.
Statistički podaci CBCG pokazuju da dvije godine u Crnoj Gori traje postepeni pad kamatnih stopa. Prosječna efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite u avgustu 2024. godine iznosila je 6,73 odsto, a da je u istom mjesecu ove godine ona iznosila 6,35 odsto. Ista prosječna kamatna stopa na novoodobrene kredite fizičkim licima prije dvije godine je bila 7,76 odsto, a sada je 6,90 odsto, dok je kod privrede pala sa 5,93 na 5,56 odsto.
Iz Centralne banke Crne Gore objašnjavaju da promjene ključnih kamatnih stopa ECB-a mogu postepeno uticati na uslove finansiranja u Crnoj Gori, ali da taj uticaj nije ni direktan, ni automatski.
Kretanje domaćih kamata, kako navode, zavisi od više faktora, među kojima su odnos ponude i tražnje za kreditima, izvori finansiranja banaka, njihova likvidnost, konkurencija na tržištu, poslovne politike banaka i ukupni ekonomski uslovi u zemlji.
Samo mali dio kredita izložen promjenama EURIBOR-a
Iz Centralne banke Crne Gore su istakli da je dominantan dio kredita u Crnoj Gori ugovoren sa fiksnom kamatnom stopom, dok krediti sa varijabilnom, odnosno promjenljivom kamatom, čine svega 6,12 odsto ukupnih kredita.
To znači da je relativno mali dio postojećeg kreditnog portfolija neposredno izložen promjenama tržišnih referentnih kamatnih stopa, odnosno eventualnim promjenama EURIBOR-a.
Zbog toga povećanje ključnih kamata ECB-a ne znači da će građanima koji otplaćuju kredite automatski porasti mjesečne rate.
Iz CBCG ukazuju i da dodatnu stabilnost domaćem bankarskom sistemu daje struktura njegovog finansiranja, jer se banke dominantno oslanjaju na depozite građana i privrede.
Prema podacima za kraj avgusta ove godine, depoziti građana i privrede iznosili su 6,49 milijardi eura i činili 89,92 odsto ukupnih obaveza banaka, bez kapitala.
Kako su objasnili, zbog takve strukture finansiranja, troškovi domaćih banaka nijesu neposredno vezani za promjene ključnih kamatnih stopa ECB-a, što ublažava mogućnost njihovog direktnog prenošenja na crnogorsko tržište.
Moguće usporavanje pada domaćih kamata
Na pitanje “Vijesti” koliko bi posljednja odluka ECB-a mogla uticati na rast ili sporije smanjivanje prosječnih kamatnih stopa na nove kredite, iz CBCG nijesu iznijeli konkretnu procjenu njihovog mogućeg povećanja.
Navode da, na osnovu trenutno raspoloživih podataka i analiza, ne očekuju značajniji neposredni uticaj posljednje odluke ECB-a na domaće kamatne stope.
“Kamatne stope u Crnoj Gori već duže od dvije godine imaju trend opadanja. Posljednja odluka ECB-a mogla bi, sa određenim vremenskim pomakom, uticati na usporavanje tog trenda, ali se ne očekuje nagla promjena domaćih kamatnih stopa”, saopšteno je iz CBCG.
To znači da bi građani i privreda eventualne posljedice povećanja evropskih kamata mogli osjetiti kroz sporije smanjivanje cijene zaduživanja, a ne nužno kroz neposredno povećanje kamata na postojeće kredite.
Iz CBCG naglašavaju da je crnogorski bankarski sektor stabilan, dobro kapitalizovan i likvidan, što povećava njegovu otpornost na promjene uslova na međunarodnim finansijskim tržištima. Istovremeno, dominantno oslanjanje domaćih banaka na depozite građana i privrede ograničava direktan prenos povećanja ključnih kamatnih stopa ECB-a na domaće tržište.
Uticaj ograničen i ako ECB nastavi povećanje stopa
Iz CBCG su istakli da neposredna izloženost domaćeg bankarskog sistema promjenama evropskih kamatnih stopa ostaje ograničena i u slučaju njihovog daljeg povećanja, imajući u vidu nizak udio kredita sa varijabilnom kamatom i postojeću strukturu finansiranja banaka.
“Dalje kretanje kamatnih stopa ECB-a zavisiće od procjene novih ekonomskih i finansijskih podataka. Upravni savjet ECB-a odluke o visini ključnih kamatnih stopa donosi na svojim redovnim sastancima, na osnovu najnovijih podataka o inflaciji, ekonomskim i finansijskim kretanjima, kao i efekata prethodno donesenih mjera monetarne politike. CBCG će i dalje pažljivo pratiti kretanja na finansijskom tržištu i njihov mogući uticaj na cijenu kredita i štednje u Crnoj Gori”, saopštili su iz Centralne banke Crne Gore.
Do sada padale kamate na većinu vrsta kredita
Prosječna efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite za kupovinu stana u protekle dvije godine pala je sa šest odsto koliko je iznosila u avgustu 2024. na 5,02 odsto koliko je iznosila u istom mjesecu ove godine.
Za isti period prosječna stopa na gotovinske nenamjenske kredite pala je sa 8,58 na 7,98 odsto, a za kupovinu automobila sa 7,30 na 6,25 odsto.
Za privredu prosječna efektivna kamatna stopa za novoodobrene kredite za nabavku osnovnih sredstava pala je sa 6,02 odsto u avgustu 2024. na sadašnjih 4,95 odsto.
Za isti period prosječna stopa na kredite za likvidnost i obrtna sredstva pala je sa 6,10 odsto na 5,75 odsto.
Među kamatama koje su za privredu porasle u protekle dvije godine su - na kredite za realizaciju investicionih programa sa 4,68 u avgustu 2024. godine na sadašnjih 5,18 odsto i na kredite za refinansiranje obaveza sa 6,40 na 7,60 odsto.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
