Senić traži od Vrhovnog suda pravni stav o kreditima u švajcarskim francima

Predstavnik bivših klijenata Hypo banke, sadašnje Addiko banke, Dragan Senić zatražio je od Vrhovnog suda Crne Gore da zauzme pravni stav o kreditima indeksiranim u švajcarskim francima, tvrdeći da su odredbe o valutnoj klauzuli u tim ugovorima bile nepoštene i da su klijenti zbog njih pretrpjeli štetu.

U zahtjevu upućenom predsjednici Vrhovnog suda Valentini Pavličić, Senić navodi da je banka klijentima isplaćivala eure, dok ih je, kako tvrdi, zaduživala u švajcarskim francima, čime je valutni rizik korišćen za ostvarivanje dodatnog profita.

"Valutni rizik je izmišljen, a švajcarski franak nikad nije došao u Crnu Goru. Klijenti su dobili eure, a banka ih je sa špekulativnom, utočišnom valutom (safe haven) virtuelno, nezakonito, neosnovano, špekulativno zaduživala, a sve u cilju stvaranja ekstra profita", navodi on.

Senić traži da Vrhovni sud razmotri praksu Suda Evropske unije (EU), kao i odluke najviših sudskih instanci u pojedinim državama regiona, koje se odnose na kredite sa valutnom klauzulom u švajcarskim francima.

"Sud Evropske unije CVRIA zauzeo je jasan i obavezujući stav da su nepoštene odredbe o valutnoj klauzuli u švajcarskim francima (CHF) ništavne, a potrošači imaju pravo na potpunu restituciju i obeštećenje", navodi on.

Senić se poziva na Direktivu EU 93/13 o nepoštenim uslovima u potrošačkim ugovorima i više presuda Suda EU, među kojima su predmeti "Dunai" (C-118/17) i "Dziubak" (C-260/18). Navodi i presudu u predmetu "MJ" (C-705/21), kao i odluke iz 2025. i 2026. godine u predmetima "Kuszycka" (C-767/24) i "Adazik" (C-510/25).

Prema njegovom tumačenju te sudske prakse, banke su bile dužne da prije potpisivanja ugovora potrošačima jasno i detaljno objasne ekonomske posljedice i rizike mogućeg rasta kursa švajcarskog franka. Ukoliko to nisu učinile, odredbe o valutnoj klauzuli, kako tvrdi, mogu se smatrati nepoštenim.

Senić navodi da je Sud EU u svojim odlukama ukazao i na posljedice nepoštenih ugovornih odredbi, uključujući mogućnost da ugovor bude proglašen ništavim u cjelini, ako ne može opstati bez sporne odredbe. Dodaje da nacionalni sudovi, prema toj praksi, ne bi trebalo da mijenjaju nepoštene odredbe kako bi ugovor ostao na snazi, osim u slučajevima kada bi poništavanje cijelog ugovora imalo naročito štetne posljedice po potrošača.

U zahtjevu se poziva i na odluku Ustavnog suda Crne Gore U-III br. 203/21 od 3. decembra 2025. godine, u kojoj su, kako navodi, pomenute presude Suda EU u predmetima "Dunai" i "Dziubak".

Senić podsjeća i na Zakon o konverziji kredita iz švajcarskih franaka u eure, koji je usvojila Skupština Crne Gore, kao i na odluku Ustavnog suda od 24. jula 2018. godine kojom je utvrđeno da je taj zakon u skladu sa Ustavom. Navodi i da je Hypo banka pokrenula postupak protiv Crne Gore pred međunarodnim tribunalom u Parizu zbog tog zakona, ali da je izgubila spor.

"Kad su čovjeku ugrožena prava kome on da se obrati ako ne sudu da ga zaštiti od prevare, pljačke i gaženja svih mogućih prava", dodaje on.

Kao dodatnu argumentaciju, Senić navodi odluke vrhovnih sudova Poljske, Slovenije, Hrvatske i Srbije, među kojima je i pravni stav Vrhovnog suda Srbije iz aprila 2024. godine o valutnoj klauzuli u švajcarskim francima.

On smatra da bi Vrhovni sud Crne Gore trebalo da zauzme stav koji bi bio usklađen sa praksom evropskih sudova i odlukama sudskih instanci u regionu.

"Postavljam pitanje kao predstavnik prevarenih, opljačkanih klijenata, vezano za štetne i prevarne radnje Hypo banke (sadašnje Addiko banke), da li će jedino sudovi u Crnoj Gori i dalje biti zaštitnik ove bankarske špekulacije, prevare i pljačke građana Crne Gore", naveo je Senić u zahtjevu.

Izrazio je uvjerenje da nijedan drugi sud na svijetu ne bi donio odluku u korist banke, dok su po njegovoj ocjeni crnogorski sudovi izuzetak i, kako je kazao, štite očigledan kriminal, pljačku i prevaru.

On je poručio da će se, ukoliko pravdu ne bude moguće ostvariti pred domaćim sudovima, klijenti obratiti evropskim pravnim institucijama.

"Ako uskoro ne dođemo do presuda u skladu sa zakonom i pravdom i praksom Sudova u EU, moraćemo je potražiti od najvisočijih pravnih instanci evropskih sudova, a u ovom zahtjevu je samo mali dio presuda sudova EU. Ako ne možemo pravdu ostvariti pred domaćim sudovima, onda ćemo se obratiti i evropskim pravnim institucijama da nas zaštite ako to ne urade sudovi u Crnoj Gori", zaključio je Senić.