NOVA STUDIJA POKAZALA DA ĆE EU MORATI DA ZATVORI ELEKTRANE NA UGALJ DO 2030.

Druga TE u Pljevljima radiće samo nekoliko godina?

Crna Gora bi, ako uskoro i nađe finansijera i izgradi drugi blok Termoelektrane Pljevlja do 2021. godine, morala da ga zatvoriti već 2030.
8 komentar(a)
TE Pljevlja, Foto: Arhiva Vijesti
TE Pljevlja, Foto: Arhiva Vijesti
Ažurirano: 21.05.2019. 13:04h

Evropska unija (EU) do 2030. godine mora zatvoriti sve termoelektrane na ugalj, ako želi da ispuni ciljeve iz Pariskog sporazuma o smanjenju globalnog zagrijavanja, pokazala je studija uglednog njemačkog instituta Climate Analytics.

To  znači da bi Crna Gora, ako uskoro i nađe finansijera i izgradi drugi blok Termoelektrane Pljevlja do 2021. godine, morala da ga zatvoriti već 2030. po odluci EU kojoj bi trebalo do tada da se pridruži.

Češka Škoda Praha još nije našla finansijera za drugi blok, a krajnji rok je kraj februara.

Pariski sporazum je globalni  sporazum o klimatskim promjenama koji je 12. decembra 2015. postignut u Parizu.

Sporazum uključuje plan djelovanja čiji je cilj da se globalno zagrijavanje ograniči na nivo „znatno manji” od 2 °C. od 2020. godine i da će se ulagati napori da se taj rast ograniči na 1,5 °C.

“Dugoročni ciljevi iz Pariskog sporazuma  zahtijevaju brzu dekarbonizaciju globalnog energetskog sektora i isključivanje posljednjih elektrana na ugalj u EU 2030”, piše u studiji.

Da bi ostala u temperaturnom limitu definisanim sporazumom, četvrtina ukupnog broja elektrana na ugalj u EU biće potrebno isključiti prije 2020. godine, a još 47 odsto do 2025.

“Ako EU želi da ispuni obaveze iz Sporazuma u Parizu,  svako ulaganje u nova postrojenja i  većina ulaganja u postojeće termoelektrane neće biti ispraćeno od strane investitora”, navedeno je u studiji.

Analitičar Dejan Mijović tvrdi da će predstojeće otvaranje i povezivanje tržišta, tehnološka revolucija, pojava jeftinijih izvora energije, sve oštrija regulativa i ukidanje državnih subvencija  sve termoelektrane u Evropi, pa i eventualni drugi blok TE Pljevlja učiniti  potpuno nekonkurentnim, tako da će morati da se ugase između 2025. i 2030. godine čak i da EU to izričito ne zatraži od  članica: “Što je malo vjerovatno. Zato bi država, umjesto finansiranja besmislene gradnje II faze, trebalo da nađe najoptimalnije rješenje za nastavak rada postojeće TE do dana kada će se ova po sili zakona morati zatvoriti, kao i sve evropske termoelektrane. Njeni bi predstavnici morali prestati da obmanjuju građane da to nije moguće, već da u narednom tranzicionom periodu od desetak godina pomognu Pljevljima da razvije alternativne ekonomske potencijale i stvori nova radna mjesta za radnike Rudnika uglja i TE koji će ih u međuvremenu izgubiti”, rekao je Mijović “Vijestima”.

Glavni pregovarač EU na pregovorima u Parizu Artur Runge-Metzger rekao je da prve procjene bloka pokazuju da će smanjenje emisije od 95 odsto biti potrebno do 2050. godine da bi se ograničilo zagrijevanje na 1,5C, što je znatno više od 80 odsto obećanih u Parizu.

“Ne tražimo samo ono što je tehnički izvodljivo, već i ono što je društveno podnošljivo i kako ćemo stvarno upravljati takvom vrstom tranzicije", rekao je Runge-Metzger za Gardian.

Iz Ministartsva ekonomije kazali su  da nije realno očekivati da će razvijene evropske države, kao što su Njemačka i Slovenija (kao i druge koje puštaju u rad nove TE) zatvarati najsavremnije termoelektrane čija je izgradnja koštala milijarde eura, a koje u potpunosti poštuju veoma strogu evropsku regulativu iz oblasti zaštite životne sredine i značajno doprinose razvoju lokalnih sredina.

“Crna Gora ne traži ništa više od toga, naprotiv. Ono što Vlada radi je jednako planovima svih vlada, a to je da  građanima i privredi omogući sigurno i stabilno snabdijevanje električnom energijom, što je osnovni preduslov za rast i razvoj svakog društva. Podsjetićemo da posljednje tri decenije, tačnije još od 1982. godine, u Crnoj Gori nije izgrađen nijedan značajniji novi izvor električne energije, upravo je TE Pljevlja i posljednja izgrađena energetska jedinica.

U međuvremenu, svjedoci smo da je potrošnja imala kontinuiran i značajnan rast, tako da je deficit električne energije u pojedinim razdobljima dostizao kritične granice, pa su se ogromna finansijska sredstva odlivala iz Crne Gore za kupovine električne energije“, rekli su „Vijestima“ iz resora na čijem je čelu ministarka Dragica Sekulić.

Podsjećaju da u strukturi proizvodnih kapaciteta Jugoistočne Evrope preovladavaju termokapaciteti. Većina njih ne ispunjava zahtjeve evropske regulative iz oblasti zaštite životne sredine, jer su sa zastarjelim tehnologijama i pri kraju radnog vijeka.

Samo u zemljama sa kojima se graniči Crna Gora i u Makedoniji u funkciji je 10GW termokapaciteta, od kojih jedva 10 odsto zadovoljava ekološke zahtjeve EU.

“Većina termoelektrana je sa zastarjelim tehnologijama i pri kraju radnog vijeka, pa se postavlja pitanje njihove ekološke rehabilitacije (za što su potrebna značajna sredstva) ili njihovog zatvaranja i zamjene novim izvorima. U ovu grupu spada i postojeći blok I TE Pljevlja. Dakle, nedostatak proizvodnih kapaciteta u JIE, koji će biti uvećan u narednoj dekadi i koji će uvećati i  uvoznu zavisnost, kao i prognozirani porast potrošnje električne energije, mogu ugroziti  sigurnost snabdjevanja regiona električnom energijom.  Novim direktivama EU, postojeće termoelektrane u regionu će  moći da rade od kraja 2017. do 2023. godine još 20.000 sati“, naveli su iz Ministarstva ekonomije.

Prethodnih godina u regionu potrošnja električne energije bilježi kontinuiran rast (izuzimajući direktne potrošače), tako da će, kako dodaju, deficit električne energije u pojedinim razdobljima dostizati kritične granice i izazivati elektroenergetske kolapse koji će uticati na komfor cijele populacije, ukoliko se ne budu gradili novi energetski objekti.

Samo u zemljama sa kojima se graniči Crna Gora i u Makedoniji u funkciji je 10GW termokapaciteta, od kojih jedva 10 odsto zadovoljava ekološke zahtjeve EU

“Ako ništa drugo, primjer iz posljednih par mjeseci govori u prilog činjenici da Crna Gora mora da ima stabilan izvor energije. Da nismo imali blok I, Crna Gora bi se u decembru i januaru morala čak suočiti i sa restrikcijima električne energije, uprkos tome što je EPCG imala novca za kupovinu nedostajućih količina. Međutim, i druge države u okruženju su imale problem zbog vremenskih prilika, sa električnom energijom iz hidroelektrana, pa ili nisu prodavale električnu energiju, ili je cijena bila izuzetno visoka“, kazali su iz Ministarstva.

Tvrde da  Crna Gora ne može da dozvoli da se oslanja isključivo na potencijale koji zavise od vremenskih uslova.

“Obavezni smo prema našim građanima i privredi da obezbijedimo stabilno snabdijevanje električnom energijom bez obzira na vremenske prilike. Blok II TE Pljevlja to omogućava.  Kao što je javnost i ranije informisana, drugi blok TE Pljevlja će biti izgrađen u skladu sa najstrožim evropskim standardima iz oblasti zaštite životne sredine i ne postoje prepreke za njegov nesmetani rad tokom planiranog životnog vijeka od 40 godina“, rekli su iz Ministarstva.

Ponavljaju da su studije - od Poyryja, preko njemačkog Fichtnera, čije je podatke obradio Deloitte, pokazali isplativost projekta drugog bloka TE.

Da je drugi blok isplativ, ne bi A2A i Aco prodavali svoje akcije

Mijović navodi da A2A i Aco Đukanović ne bi prodavali svoje akcije u Rudniku da je gradnja nove termoelektrane isplativa,  već bi nudili dobru cijenu državi i drugim manjinskim vlasnicima za otkup  njihovih akcija  i  finansirali gradnju, bilo II faze ili potpuno nove termoelektrane ako ne bi našli zajednički jezik sa EPCG. 

“Zbog visokih troškova prozvodnje, mnoge termoelektrane u svijetu dobijaju državne subvencije da bi mogle opstati na tržištu. Nedavno objavljena studija Fichtnera dokazala je i da su građani Crne Gore sa desetinama miliona eura subvencionirali Rudnik uglja jer je država ovom preduzeću omogućavala da na zatvorenom crnogorskom tržištu godinama naplaćuje tonu uglja oko 26 eura, dok bi na otvorenom tržištu cijena bila 17 eura. Uprkos tako povlašćenoj cijeni, Rudnik nije uspijevao da u nju uklopi svoje visoke proizvodne troškove i rentabilno posluje već je nagomilao ogromne dugove prema državi, radnicima, bankama i drugim subjektima“, kazao je Mijović.

Nekoliko scenarija ekološke rekonstrukcije prvog bloka TE

Iz Minstarstva ekonomije podsjećaju da je Strategijom razvoja energetike kao i odgovarajućim poslovnim planovima EPCG predviđena rekonstrukcija postojećeg bloka TE Pljevlja.

Napominju da će TE Pljevlja shodno odluci  u skladu sa Direktivom 2001/80/EC, koju je Ministarski savjet Energetske zajednice odobrio u Sarajevu u oktobru prošle godine ući u tzv. OPT-OUT režim rada počev od 1. januara 2018. godine sa odobrenih 20.000 sati rada, tj. okvirno tri godine rada po ovom režimu. 

“U kontekstu poštovanja Direktive o industrijskim emisijama (Direktiva2010/75/EC) nakon tog perioda, ekološka rekonstrukcija postojećeg bloka TE Pljevlja je neophodna. EPCG je razmotrila nekoliko scenarija ekološke rekonstrukcije postojećeg bloka, u 2017. godini će izraditi odgovarajuću tehničku dokumentacije i svakako je odobreni tranzitni period vremenski okvir u kome očekujemo od EPCG da kompletira realizaciju ovog projekta. Dakle svakako će se raditi sanacija bloka jedan”, kazali su iz Ministarstva ekonomije.