Treći penzioni stub čeka već deceniju

Treći stub penzione reforme, kroz dobrovoljnu štednju u privatnim fondovima, upravo zbog nedostatka stimulansa, prisutnim u drugim, zemljama, na pravi način nije ni zaživio u Crnoj Gori
147 pregleda 6 komentar(a)
Danijela Laketić, Foto: Luka Zeković
Danijela Laketić, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 16.01.2017. 16:26h

Zahtjev za stimulansima i podsticajima za razvoj dobrovoljnih penzionih fondova i dalje aktuelan i na njemu ćemo insistirati, jer je bez poreskih stimulansa opstanak dobrovoljnih penzionih fondova doveden u pitanje, ocijenila je za “Vijesti” Danijela Laketić, direktorica društva Atlas penzija koje upravlja penzionim fondom Penzija plus.

Treći stub penzione reforme, kroz dobrovoljnu štednju u privatnim fondovima, upravo zbog nedostatka stimulansa, prisutnim u drugim, zemljama, na pravi način nije ni zaživio u Crnoj Gori.

“Koliko su poreske olakšice, stimulansi ili podsticaji bitni za razvoj trećeg stuba penzionog sistema u zemlji, govori činjenica da od prvog dana rada imamo isti zahtjev ka Ministarstvu finansija, koji je podržan od strane Unije poslodavaca i Saveza samostalnih sindikata, Komisije za hartije od vrijednosti i drugog društva za upravljanje”, dodala je Laketić.

Ona smatra da nikom ne bi bilo u interesu da se dva dobrovoljna penziona fonda koja sad postoje u Crnoj Gori eventualno ugase, ni državi, koja na putu ka EU treba da ide u pravcu razvoja trećeg stuba penzionog sistema, a ne da se vraća korak unazad u reformi, ali ni akcionarima društva, koji su uložili značajna sredstva kako bi podržali projekat.

“Članovi fonda su svjesni da uplatama u dobrovoljni penzioni fond Penzija plus danas čine nešto konkretno kako bi obezbijedili dodatni izvor prihoda u starosti, posebno imajući u vidu neodrživost prvog stuba tj. obaveznog penzionog osiguranja koji funkcioniše na principu međugeneracijske solidarnosti gdje sadašnji zaposleni uplaćuju doprinose za sadašnje penzionere”, navela je Laketić, i naglasila da podatak da jedino Crna Gora u regionu nema poreske stimulanse, govori da je insistiranje na ovom pitanju opravdano i neophodno.

Broj članova fonda Penzija plus iznosi 2.233 zaključno sa 31.12.2016.godine. Najčešća pojedinačna uplata na mjesečnom nivou je 10 eura, pa zatim 20, i nakon toga 50 eura.

Na kraju 2016. vrijednost imovine ovog fonda je iznosila 510.817,92 eura, a neto imovina je za 1,8 odsto veća nego na početku prošle godine.

“Fond je likvidan i sve obaveze prema članovima uredno i u najkraćem roku izmiruje. Shodno našoj investicionoj politici, u portfoliju su najzastupljenije obveznice i kratkoročni depoziti kao najmanje rizična aktiva, zatim slijede akcije, od kojih portfolio sadrži one koje po svim parametrima predstavljaju najmanje rizične i najlikvidnije na tržištu akcija Crne Gore… U imovini fonda je najmanje novčanih sredstava na računu, jer nastojimo da u svakom momentu imamo uposlena sredstva koja donose različite prinose i da adekvatnom diversifikacijom portfolija smanjujemo rizik”, zaključila je Laketić.

Market penzija ima 230 članova

Član upravnog odbora drugog dobrovoljnog penzionog fonda Market penzija Rešad Hadžajlić kaže za „Vijesti“ da je reformu tzv. trećeg penzionog stuba nemoguće sprovesti ukoliko se ne ozakone poreske olakšiće ili stimulansi za uplate.

„Imamo oko 230 članova fonda čije uplate nijesu redovne“, naveo je Hadžajlić.

On je napomenuo da su otklonili nepravilnoisti na koje im je prethodno ulazano iz Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV).

„Učestvovali smo tokom javne rasprave za izmjenu Zakona o penzionim fondovima, i saopštili šta je neophodno uraditi kako bi se održali dobrovoljni penzioni fondovi“, objasnio je Hadžajlić.

Bonus video: