Austriju stižemo po standardu, ali za 128 godina - Vijesti.me
DALEKO JE BEČ

Austriju stižemo po standardu, ali za 128 godina

Premijer Austrije Sebastijan Kurc nedavno kazao da Crna Gora ima veći rast od Austrije. Međutim, BDP po glavi Austrijanca je 52 hiljade dolara, a u Crnoj Gori 7,8 hiljada

Daleko je Beč: Marković i Kurc
Daleko je Beč: Marković i Kurc (Foto: Bojana Ćupić/vlada.me)

Crna Gora bi za 128 godina teoretski mogla dostići austrijski BDP po glavi stanovnika, ako bi nastavila sa sadašnjim prosječnim rastom od tri odsto godišnje, a da Austrija cijeli ovaj period ostane na oko 1,5 odsto rasta, pokazuje ekspertska analiza urađena za “Vijesti”.

Premijer Austrije Sebastijan Kurc prije deset dana je u Beču na sastanku sa crnogorskim kolegom Duškom Markovićem, kako je navedeno u saopštenju iz kabineta u Karađorđevoj ulici, čestitao Crnoj Gori na “odličnim rezultatima” navodeći da je njen ekonomski rast daleko iznad austrijskog.

Razlika u rastu sada postoji, ali austrijski BDP po glavi stanovnika iznosi 52 hiljade dolara a crnogorski je na 7,8 hiljada dolara. Zbog toga su Crnoj Gori potrebne ozbiljne stope rasta na duži vremenski period da bi se ovi pokazatelji ekonomske moći izjednačili.

Međunarodni monetarni fond (MMF) je Austriji za ovu godinu predvidio realni rast BDP-a od 2,2 odsto, ali da već postoje indicije da će biti niži zbog lošijih rezultata u prvom tromjesječju, dok je u naredne četiri godine procjena rasta od 1,5 odsto. Procjena MMF-a za rast ekonomije u Crnoj Gori je 2,4 odsto, Svjetske banke 2,8 dok crnogorska vlada očekuje oko tri odsto. Tako je u ovom poređenju korišćena pesimistična procjena za Austriji, a optimistična za Crnu Goru. Ovakve dugodišnje procjene ne mogu biti precizne jer je nemoguće procijeniti kretanja ekonomije, inflacije, broja stanovnika i druge parametre, ali mogu grubo da pokažu ekonomske razlike između dvije zemlje. Takođe u ovako dugim periodima sigurno će doći do nekoliko ekonomskih kriza i recesija, ali su mogući i ekonomski bumovi sa višim stopama, pa su ove cifre uzete kao prosjek.

Ukoliko bi se ponovio rast iz perioda nakon ekonomskog buma trebalo bi čekati samo 30 godina

Da bi Crna Gora dostigla standard ovako razvijenih zemalja EU, matematika kaže da bi morala da ima mnogo veći godišnji rast BDP-a. Najveći rast Crna Gora u ovom vijeku imala je od 2006. do 2008. kada je dostizao i iznos od osam odsto. Kada bi ostao na tom nivou Austrija bi bila dostižna za trideset godina. Sam BDP i njegov rast ne mogu biti apsolutni pokazatelji ekonomsko-socijalnog napretka nekog društva, ali i političari najčešće koriste, naručito ako se njime mogu pohvaliti.

Predstavnik Svjetske banke za Hrvatsku Arup Banerji je prije dvije godine u uporednim analizama sa drugim zemljama EU naveo da će Hrvatska, sa tadašnjom stopom rasta od nešto preko tri odsto, za devet godina dostići Slovačku a za 26 godina Austriju. Međutim nakon toga došlo je do smanjenja rasta u Hrvatskoj pa je prognoze promijenio na dostizanje standarda Slovačke za 21 godinu, a Austrije za 58 godina.

Italijanski ekspert Mateo Bonomi, sa Instituta za međunarodne odnose iz Rima, nedavno je kazao da će zemljama Zapadnog Balkana biti potrebno 60 do 100 godina da dostignu prosječan BDP zemalja Evropske unije.

On je tada konstatovao da je glavna prepreka za razvoj Zapadnog Balkana manjak demokratije i vladavine prava, kao i česte političke nestabilnosti i skretanje pažnje sa ekonomskih tema.

“Rezultat je da su zemlje regiona nagomilale trgovinski deficit sa EU od 97 milijardi eura, a paralelno su rasli njihovi dugovi. Istovremeno, pomoć dolazi iz pristupnih fondova i ona se kreće od 40 miliona eura za Crnu Goru, do 200 miliona eura za Srbiju, što nije dovoljno da se premosti disbalans i pospješi razvoj zemalja Zapadnog Balkana”, smatra Bonomi.

On kaže da uprkos tome, to ne pomaže ovim zemljama u razvoju koje su i dalje daleko od benefita evropskih integracija.

“Srbija i Bosna i Hercegovina još nijesu dosegle svoj BDP iz 1989. godine, a Crna Gora je to uspjela tek 2017. godine”, navodi Bonomi.

On upozorava da će u ovom periodu dostizanja standarda EU sve više mladih odlaziti iz zemalja Zapadnog Balkana.

“Do sredine vijeka, još dva miliona ljudi će napustiti Zapadni Balkan, što se u ekonomskom pogledu može odraziti na smanjenje mogućnosti za rast i razvoj”, kazao je Bonomi.


Vidi sve komentare