Bojanić: Male akcionare tjeraju iz nadzora

Ukoliko se usvoji predloženo rješenje njim se malim akcionarima, pa sve i da imaju 49 odsto vlasništva, kako ističe Bojanić, “uskraćuje mogućnost da učestvuju u kontroli upravljanja, odnosno da budu valjano i pravovremeno informisani o radu kompanije čiji su suvlasnici"
0 komentar(a)
Mladen Bojanić, Foto: Boris Pejović
Mladen Bojanić, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 24.10.2017. 19:25h

Nacrt novog zakona o privrednim društvima, ukoliko se usvoji u Skupštini, pored konfuzije koju će izazvati omogućavanjem različitog načina upravljanja kompanijama, krije veliku opasnost po manjinske akcionare, a njegovi efekti mogu dodatno urušiti ionako slabašno povjerenje u tržište kapitala, ocijenio je juče za “Vijesti” ekonomski analitičar Mladen Bojanić.

“Uvođenjem dvodomnog upravljanja, tačnije, načina izbora članova nadzornog odbora prostom većinom, a ne kumulativnim glasanjem kako je definisano za odbor direktora, pruža se zakonska mogućnost većinskom akcionaru da imenuje sve članove najvažnijeg organa upravljanja. Manjinski akcionari gube mogućnost da imenuju bar jednog člana tog odbora”, tvrdi Bojanić.

Nadzorni odbor ima kontrolnu funkciju u kompaniji.

Ukoliko se usvoji predloženo rješenje njim se malim akcionarima, pa sve i da imaju 49 odsto vlasništva, kako ističe Bojanić, “uskraćuje mogućnost da učestvuju u kontroli upravljanja, odnosno da budu valjano i pravovremeno informisani o radu kompanije čiji su suvlasnici”.

“Ne vjerujem da je ovo promaklo zakonopiscima, a u to ćemo se uvjeriti kad odredbe iz nacrta ostanu i u predlogu zakona koji će Skupština razmatrati. Duboko sam ubijeđen da se radi o još jednoj povlastici krupnom kapitalu. I naravno, znaće je iskoristiti tako što će prostom većinom promijeniti statut, uvesti dvodomno upravljanje i, opet, prostom većinom imenovati sve članove nadzornog odbora, a onda bez problema imenovati članove upravnog odbora. Manjinski akcionari definitivno postaju dekor”, dodao je Bojanić.

Efekti ove zakonske norme, kako dalje naglašava, će dodatno urušiti ionako slabašno povjerenje u tržište kapitala.

“Slaba likvidnost na tržištu će se nastaviti do potpune nelikvidnosti, jer niko ne želi da ulaže u tuđi biznis, a da mu većinski vlasnik zatvara sva vrata po pitanju pravovremene informisanosti i bilo kakvog uticaja na upravljanje kompanijom”, zaključio je Bojanić koji je sugestiju na manjkavost predložene odredbe iz Nacrta zakona juče poslao i Vladi.

U KHOV-u brinu za novi mandat

Bojaniću nije poznato “da li je regulator (KHOV) reagovao na ovaj novi udar na tržište kapitala”.

“Nisam primijetio da su se zabrinuli za novo ugrožavanje prava manjinskih akcionara. A i ko i kako da reaguje kad su svi članovi KHOV van mandata već više od četiri mjeseca. Njihova osnovna briga je kako da izlobiraju vladajuće političke partije da im povjere još jedan mandat, četvrti po redu. Nakon toga će, u skladu sa dosadašnjom praksom, svu odgovornost za probleme na tržištu kapitala svaliti na akcionare i pravdati se njihovom neaktivnošću i nepreciznim zakonskim odredbama”, smatra Bojanić.

Bonus video: