Eksploatacija nafte: Prvo će stradati ribe, pa ribari i turizam - Vijesti.me
gubimo li?

Eksploatacija nafte: Prvo će stradati ribe, pa ribari i turizam

Najveće posljedice pretpjeće ribarstvo, u samoj fazi istraživanja...

„Istraživanje nafte i gasa i eventualno postavljanje naftnih platformi će sigurno u malom morskom području Crne Gore izazvati devastacije, trajni izostanak pojedinih vrsta i direktno ugroziti turizam kao ključnu privrednu djelatnost koja velikim dijelom puni državni, ali i budžete lokalnog stanovništva i vezanih malih preduzeća koje od te privrede zavise“, kazala je program koordinatorka u NVO “Green home” Nataša Kovačević.

Ona je u razgovoru za “Vijesti” istakla da bi Crna Gora prije početka istraživanja podmorja, koje iz Vlade očekuju da će početi krajem godine, morala imati detaljan i jasan pregled stanja biodiverziteta i procesa podmorja sa mapama osjetljivih zona. Na taj način bi se, kako je rekla, ako stvari krenu kako ne treba moglo djelovati pravovremeno i na terenu, te uticati da se štete djelimično minimiziraju ili izbjegnu.

„Kako ovo ne postoji, korišćenje podmorja kao resursa u obimu u kojem je najavljeno nikako ne bi trebala biti opcija“, smatra Kovačević.

Na tender za istraživanje i eksploataciju crnogorskog podmorja od Ulcinja do Budve, javila su se tri međunarodna konzorcijuma. Bilo je ponuđeno oko 3.200 kilometara kvadratnih raspoređenih u 13 blokova, ali su ponude stigle za šest blokova. Kada govore o najavljenim istraživanjima nafte i gasa na podmorju, Vladini zvaničnici redovno ističu finansijske benefite koje će imati Crna Gora ukoliko se ispostavi da na našoj teritoriji postoje zalihe, ali Kovačević tvrdi da je gotovo nemoguće govoriti o kontraargumenima kroz ekonomske parametre, kada je riječ o istraživanju i ekspolataciji potencijalnih nalazišta nafte u podmorju Jadrana.

„Posebno uzimajući u obzir tešku ekonomsku situaciju i stalni rast javnog duga Crne Gore, ali i to da životna sredina nije na prioritetnoj listi naših donosioca odluka“, kazala je ona.

Kovačević je rekla da samo istraživanje ostavlja katastrofalne posljedice u morskom ekosistemu, zanemarujući i ne kvantifikujući adekvatno koristi ekosistemskih usluga, koje su procijenjene na preko 26 milijardi eura u području Mediterana, prema izvještaju Blue Pan međunarodne mreže.

„Procjena je rađena za tri osnovne vrste usluga morskih ekosistema i to proizvodne - proizvodnja hrane morskog porijekla, kulturne - prijatnost i omogućavanje rekreativnih aktivnosti i regulativne usluge - regulacija klime, ublažavanje obalne erozije i razgradnja otpadnih voda i otpada. Iskustva iz regiona i širom svijeta svjedoče o tome da je otvaranje naftnih bušotina pored toga što je veoma rizičan posao, donose katastrofalne posljedice za život i zdravlje ljudi i živog svijeta“, istakla je ona.

Kovačević tvrdi da će najveće posljedice pretrpjeti ribarstvo već u samoj fazi istraživanja, koja se sprovode seizmičkim zvučnim topovima koji aktiviraju eksplozije ispod vode jačine i do 240 decibela.

„Ove zvučne detonacije, koje su jačine zvuka koje proizvodi avion na mlazni pogon, se ponavljaju u razmacima od 10 sekundi iz više desetina topova, mogu da teško oštete morske organizme i dovedu do drastičnih migracija ili pomora ribe. Samo jedan zvučni talas dostiže širinu djelovanja u obimu od 60 kilometara, tako da morski sisari, ribe i druge vrste unutar ovog pojasa, a najbliže izvoru, uginu od oštećenja senzora za vid i orijentaciju, pucanja organa, a mlađ se trajno uništava“, objasnila je ona.

To su, kako je rekla, iskustva Norveške, Sjedinjenih Američkih Država, pa čak i susjedne Italije koja je nakon katastrofalnih šteta prouzrokovanih istraživanjem nalazišta u podmorju, u određenom periodu uvela zabranu eksploatacije nafte i plina.

"Samo jedan zvučni talas dostiže širinu djelovanja u obimu od 60 kilometara, tako da morski sisari, ribe i druge vrste unutar ovog pojasa, a najbliže izvoru, uginu od oštećenja senzora za vid i orijentaciju, pucanja organa, a mlađ se trajno uništava“

„Tokom 2013. godine prilikom istraživanja firme Spectrum na jadranskim obalama pronađeno oko 15 uginulih delfina sa oštećenjima slušnog aparata od kojih je jedan evidentiran i u Crnoj Gori, a za koje stručnjaci vjeruju da su stradale usljed istraživačkih aktivnosti“, kazala je Kovačević.

Turizam možemo da zaboravimo

Na pitanje šta će, sa ekološkog aspekta, značiti za crnogorsku "divlju ljepotu" i turizam kao jednu od strateških grana ukoliko se ispostavi da su blokovi koji pripadaju Ulcinju, Baru i djelimično Budvi pogodni za masovniju eksploataciju nafte i gasa, Kovačević je kazala:

„Ukoliko se ti blokovi operacionalizuju, slogan 'divlje ljepote' kao i ekološke države kao ideje naših predaka, možemo u potpunosti zaboraviti“, smatra ona. Najozbiljniji udarac će, kako je kazala, već kroz više godišnja istraživanja biti zadat turizmu kao najstabilnijoj privrednoj djelatnosti, koja generiše, direktno i indirektno od 17 do 23 odsto BDP-a, pri čemu je 90 odsto dolazaka turista vezano za primorski region.

„Najveće štete će pretrpjeti oko 15.000 zaposlenih u hotelijerskom, ugostiteljskom i turistički uvezanim sektorima, a projekcije iz Strategije razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma u Crnoj Gori 2016. za potrebnih 24.450 zaposlenih se sigurno neće ostvariti“, tvrdi Kovačević.

Kod nas se istražuje 2 km od obale, u Hrvatskoj 30

Nafta i gas će biti traženi praktično uz samu obalu, udaljenost će na pojedinim mjestima biti svega dva do tri kilometra od kopna.Kovačević je kazala da ni ist ra živanja, a posebno ne naftne bušotine, ne bi smjele da se planiraju u osjetljivim zonama.

„To je trebalo da bude predmet stručne procjene iz svih sektora i zainteresovanih strana koji će biti direktno pogođeni ovim projektom. U nekim zemljama, kao što je u Hrvatskoj, to područje je svedeno na minimalnih 30 kilometara od obale, dok u Crnoj Gori nemamo informaciju da je ovo jasno definisano. Zakon o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika kao sporadično transponovane odredbe Direktive bezbjednosti ofšor naftnih i gasnih operacija ne pokrivaju sve praznine u režimu bezbjednosti“, rekla je ona.

Problematično je, prema njenom mišljenju, i po kojim kriterijumima su birani blokovi za istraživanje.