Na mreži izgubljen svaki peti gigavat: Gubitak veći od proizvodnje u Pivi - Vijesti.me
KAP I DALJE NAJVEĆI POTROŠAČ

Na mreži izgubljen svaki peti gigavat: Gubitak veći od proizvodnje u Pivi

Prošle godine na distributivnoj i prenosnoj elektromreži “izgubljeno” 514 gigavat časova električne energije

TE Pljevlja
TE Pljevlja (Foto: Goran Malidžan)

U Crnoj Gori je prošle godine na distributivnoj i prenosnoj elektromreži “izgubljeno” 514 gigavatčasova električne energije što je 21 odsto ukupne proizvodnje struje od svih proizvođača u državi - 2.397 gigavatčasova, pokazuje Energetski bilans za prošlu godinu.

To znači da je na mreži izgubljen svaki pet proizvedeni gigavat.

Predsjednik odbora direktora Regulatorne agencije za energetiku (RAE) Branislav Prelević kazao je nedavno u intervjuu “Vijestima” da oni priznaju za gubitke 8,64 odsto u distributivnoj mreži i 3,73 odsto u prenosnoj ali da će nastaviti da smanjuju taj procenat i narednih godina.

On je tada kazao da su gubici u distributivnoj mreži u 2016. iznosili 15,62 odsto, a za 11 mjeseci 2017. godine 14,73 odsto, što je kako je kazao znatno manje u odnosu na 2012. kada su gubici u distrubuciji bili 20,84 odsto.

Prelević je kazao da razlika između stvarnih i regulacijom cijena priznatih gubitaka pada na teret distributera, a da je cilj RAE da regulativnim mjerama doprinese optimizaciji stepena gubitaka na prenosnom i distributivnom sistemu.

Branislav Prelević
Branislav Prelević

Iznos izgubljene električne energije u 2017. godini, prema energetskom bilansu, veći je od one koju je prošle godine proizvela hidroelektrana Piva - 430 gigavatčasova, a skoro jednaka proizvodnji iz HE Perućica - 560 gigavat časova.

Najveći proizvođač električne energije u Crnoj Gori - Termoelektrana Pljevlja prošle godine je proizvela 1.280 gigavat časova, a izgubljena količina struje vrijedi 40 odsto njene proizvodnje.

Prošle godine je zbog velikih suša i manje proizvodnje u hidroelektanama, zabilježen veliki uvoz električne energije od 1.495 gigavatčasova. On je bio za oko 20 odsto veći nego godinu ranije kada je uveženo 1.220 gigavat časova. Gubitak struje na mrežama vrijedi trećinu ukupnog uvoza.

Kako je istovremeno izvoz iznosio 431 gigavat čas, koji je postojao u periodima dobre hidroenergetske situacije, ukupan deficit za cijelu godinu je iznosio 1.057 gigavat časova. Gubitak na mrežama je polovina ukupnog crnogorskog deficita električne energije.

Najveći potrošač električne energije u Crnoj Gori podgorički Kombinat aluminijuma prošle godine je potrošio 595 gigavata, nešto više nego što ih je izgubljeno na mreži.

U planu za ovu godinu iz energetskog bilansa, očekuje se smanjenje ukupnih gubitaka na mreži na 464 gigavata, što je za oko 10 odsto manje nego u prošloj godini.

Ove godine se očekuje značajno veća proizvodnja struje u hidroelektranama- od HE Piva 750 a od HE Perućica 920 gigavat časova. To je ukupno za oko 67 odsto više nego prošle godine. Zbog toga će i uvoz biti značajno manji i planiran je na 760 gigavata.

Autori energetskog bilansa očekuju da će u Kombinatu aluminijuma doći do značajno veće proizvodnje tokom ove godine, jer su potrošnju električne energije povećali sa prošlogodišnjih 595 na 766 gigavat časova.

Istovremeno smanjuje se potrošnja električne energije u nikšićkoj Željezari sa prošlogodišnjih 55 na 47 gigavat časova u ovoj godini.

Proizvodnja iz obnovljivih izvora povećana je za pet  puta 

Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora - malih hidroelektrana i vjetroelektrana, koju svi potrošači subvencionišu sa posebne stavke na računu, povećana je za pet  puta  za samo dvije godine.

U 2016. godine iz malih elektrana, koji rade na principima obnovljivih izvora, proizveden je 51 gigavat čas. Prošle godine je njihov “doprinos” iznosio 47 gigavata, a bio bi veći da nije bilo loše hidrološke situacije, dok su lani uključenje i vjetroelektrane sa Krnova koje su proizvele 61 gigavat.

Za ovu godinu očekuje se da će proizvodnja iz obnovljivih izvora vrijediti 250 gigavat časova, od čega će male elektrane dati 70 a vjetroelektrane 180 gigavat časova. Povećanje njihove proizvodnje značiće i veće subvencije sa računa potrošača, a njihov iznos određuje Ministarstvo ekonomije.