Radunović: Smanjenje dažbina moguće naredne godine, ako se povećaju prihodi - Vijesti.me
ODBOR ZA EKONOMIJU O POREZIMA I PLATAMA

Radunović: Smanjenje dažbina moguće naredne godine, ako se povećaju prihodi

Ministar finansija je priznao da su velike dažbine, ali da su potrebne obimne analize o načinu njihovog smanjenja

Radunović na sjednici Odbora
Radunović na sjednici Odbora (Foto: Boris Pejović)

O smanjivanju dažbina na zarade moći ćemo da razgovaramo sredinom naredne godine u zavisnosti od prihoda koje budemo imali, a najviše od efekata davanja aerodroma u zakup i od ekonomskog državljanstva, kazao je ministar finansija Darko Radunović na odboru za ekonomiju tokom konsultativnog saslušanja na temu poreskih opterećenja po osnovu rada.

Radunović je priznao da su velike dažbine, ali da su potrebne obimne analize o načinu njihovog smanjenja.

Ministar je bio rezervisan i za predlog inicijatora sjednice Raška Konjevića iz SDP-a, ali i predstavnika Privredne komore i Unije poslodavaca, da se donese plan za četiri ili pet godine, po kojem bi se znalo kada i kako će se kretati iznosi dažbina, kako bi njihovi troškovi bili predvidljivi.

"Povećanja dažbina sigurno neće biti. Ako dažbine smanjimo bez najave biće dobro, a ako bi najavili da će doći do smanjenja dažbina, a nešto se desi i mi to ne možemo da ispunimo, onda će to biti loša poruka", kazao je Radunović.

Analiza rađena 2014. ali se nije koristila

Inicijator sjednice na ovu temu, Raško Konjević, je u uvodnom obrazloženju naveo da je i misije MMF-a navela u izvještaju da Crna Gora ima velika opterećenja na zarade i da treba da ih smanji, kao i da je premijer Duško Marković 2017. godine najavio da će Vlada raditi na smanjenju opterećenja na zarade.

konjević
Konjević(Foto: Boris Pejović)

On je podsjetio da je bivši ministar finansija Milorad Katnić 2014. uradio analizu o smanjenju dažbina koja je pokazala da bi samo u prvoj godini budžet imao manje prihode, ali da bi narednih godina zbog multiplikativnih efekata bio rast prihoda, ali da je od toga ove godine samo smanjeni doprinosi na zdravstveno osiguranje.

"Nećemo valjda čekati još pet godina na neku novu analizu. Moramo raditi mnogo brže. Susjedne zemlje su značajno smanjile dažbine i Crna Gora gubi na konkurentnosti. Naš predlog je da krenemo u postepeno smanjenje opterećenja na zarade i da se donese plan kako i kada će se to raditi na četiri ili pet godina", kazao je Konjević.

Crno tržište od milijardu eura

On je naveo da bi smanjenje dažbina uticalo na povećanje zarada za oko 150 hiljada zaposlenih, kao i da bi poslodavcima ostavilo mogućnosti da više investiraju u svoj posao, kao i da se smanjuje sivo tržište rada uz jači nadzor inspekcija.

Konjević kaže da se, prema analizi poslodavaca, crno tržište procjenjuje na 25 do 30 dosto BDP-a.

"To je milijardu eura. Ajde da to uvedemo u regularno poslovanje, pa će biti novca i za smanjenje dažbina i za budžet, a ne da neko može biti privilegovan da ništa ne plaća državi a da oni poslodavci koji sve legalno rade imaju najveće dažbine i da se naleze pod pritiskom inspekcija", kazao je Konjević.

Porezi i doprinosi značajno manji kod komšija

Predsjednik Privredne komore, Vlastimir Golubović, naveo je primjere iznosa dažbina u Crnoj Gori i zemljama regiona, gdje je Crna Gora na drugom mjestu po visini opterećenja nakon Federacije BiH. Međutim, u ovom enititetu u skupštinskoj proceduri su izmjene zakona o porezima i doprinosima kojim će oni biti značajno smanjeni od početka naredne godine.

odbor
Sa sjednice Odbora(Foto: Boris Pejović)

Prema njegovim navodima, na zaradu od 500 eura neto, porezi i doprinosi u Crnoj Gori iznose 308 eura, dok su naprimjer u Hrvatskoj 228 eura. On je podsjetio da Crna Gora jedina u regionu nema neoporezivi dio zarade a da on sada u Hrvatskoj iznosi 514 eura, Albaniji 246 eura, Republici Srpskoj 255 eura,... Zbog toga Crna Gora može i imati nižu stopu poreza, ali se plaća veći iznos jer nema neoporezivi dio zarade.

"Smanjenje dažbina je potrebno. Shvatamo da zbog potreba budžeta ne može da bude odmah. Prihvatljivo nam je da se to radi postepeno uz unaprijed objavljen plan za četiri ili pet godina kada i za koliko će to biti urađeno", kazao je Golubović.

Predstavnica Unije poslodavaca, Branka Vuksanović, navela je primjer da od ukupnog opterećenja koje poslodavac ima po radniku u Crnoj Gori 60 odsto odlazi radniku, a 40 odsto državi, dok je u Srbiji na niži iznos zarada do 64 odsto za radnika, a 36 odsto ide državi, dok u Hrvatskoj čak 69 odsto ide zaposlenom, dok država uzima 31 odsto.

"Bez smanjenja dažbina neće se desiti smanjenje sivog tržišta rada. Država mora mnogo brže reagovati i već početi sa postepenim smanjenjem dažbina. Osim ovoga poslodavci imaju i raznih drugih administrativnih problema koju povećavaju njihove troškove", navela je Vuksanović, navodeći ministru kako se posebne forme traže od Poreske uprave, Fonda PIO i Fonda zdravstva, da su neke procedure bespotrebne a neke preskupe.

odbor
Sa sjednice Odbora(Foto: Boris Pejović)

Gost na odboru, poslanik DF-a Branko Radulović, kazao je da su potrebne sveobuhvatne ekonomske reforme kakve je predlagao 2013. godine, zakažući se za nulte stope poreza na zarade ispod 500 eura, koje bi zatim progresivno rasle sa iznosom zarade.

Ko garantuje da će smanjenje dažbina povećati zarade

Poslanik SD-a, Boris Mugoša, pitao je ko garantuje da će smanjenje dažbina poslodavcima uticati na povećanje zarada.

"Imali smo u julu ove godine smanjenje doprinosa za dva procentna poena kao i povećanje minimalne zarade sa 193 na 222 eura, ali to nije dovelo do povećanja prosječne zarade, iako je matematički to trebalo da se desi s obzirom na broj zaposlenih osiguranih na minimalnu zaradu. Poslodavcima je bitno na unaprijed znaju svoje troškove kao i da imaju predvidljiv i stabilan sistem poslovanja i vladavinu prava. Prema podacima iz analize poslodavaca jedan poreski zakon je za osam godina mijenjan čak 27 puta, drugi 15 a treći devet puta. Moramo od Ministarstva finansija imati mapu puta, kada će se šta deešavati", kazao je Mugoša, zalažući se za postepeni prelazak na progresivno oporezivanje gdje bi stopa poreza rasla sa iznosom zarade.

odbor
Sa sjednice odbora(Foto: Boris Pejović)

Poslanik DPS-a Filip Vuković protivio se poređenju Crne Gore sa zemljama regiona ili Evropske unije.

"Ne možemo se porediti sa zemljem sa deset ili 40 miliona stanovnika. Mi moramo imati sve službe kao što imaju druge države iako imamo mnogo manje stanovnika što našu državu čini skupom. Ne može doći do smanjenja dažbina ili povećanja zarada ako ne smanjima javna upravu, za koju priznajem da je glomazna, ili nekih dešavanja koji bi povećali prihode", naveo je Vuković.

Ministar Radunović je naveo da julsko smanje dažbina od dva odsto na godišnjem nivou znače smanje budžetskih prihoda od 7,2 miliona, kao i da je deficit Fonda PIO u prošloj godini bio 102 miliona eura a Fonda zdravstva 60 miliona.

"Njihovi rashodi su za toliko veći od prihoda koje dobijaju od doprinosa, tako da je vrlo osjetljivo pitanje njihovog smanjenja. Za narednu godinu dogovoreno je opravdano povećanje zarada zaposlenima u zdravstvu kao i u prosvjeti, ali to nam nije bilo planirano fiskalnim planom što će predstavljati dodatni trošak. Zavisno od povećanja prihoda, efekata zakupa aerodroma i ekonomskog državljanstva, o ovoj temi moći ćemo preciznije razgovarati sredinom naredne godine", kazao je Radunović.

Radnici odoše, moramo povećati zarade

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović naveo je da privreda ima još jedan veliki problem a to je odlazak stručne radne snage na rad u inostranstvo.

"Oni odlaze jer tamo mogu imati veće zarade. Mi bi ih mogli zadražati ako povećamo zarade, ali takvu mogućnost nema većina privrednika zbog obima posla, sivog tržišta i visokih dažbina. Ako bi se dažbine smanjile mogli bi zadržati radnike", kazao je Golubović.
On je naveo da od ukupnog broja aktivnih preduzeća 56 odsto ima samo jednog radnika, 24 odsto su sa dva radnika, od tri do pet radnika ima 13 odsto preduzeća, dok svega sedam odsto njih ima preko pet radnika.

"Kada pogledate čime se te firme bave jasno je da one to ne mogu raditi sa jednim ili dva radnika, odnosno da zapošljavaju na crno i da isplaćuju zarade bez poreza i doprinosa. Tako država gubi novac ali i legalni privrednici imaju štetu", kazao je Golubović.

I predstavnica Unije poslodavaca dala je predlog ministarstvu kako da popravi prihode i smanji nelojalnu konkurenciju.

"Samo poštujte zakon. Kao što ste za plaćanje PDV-a naveli da se plaća do 15 u mjesecu za prethodni mjesec, tako i za poreze i doprinose može biti rok nakon čega bi uslijedila blokada računa", navela je Vuksanović.

I ona i Golubović naveli su da ne žele da štite poslodavce koji krše zakon.  


Vidi sve komentare