Vuksanović: Reforme su lijek za ekonomske probleme Crne Gore - Vijesti.me
POSLOVNI AMBIJENT MOŽE BITI MNOGO BOLJI

Vuksanović: Reforme su lijek za ekonomske probleme Crne Gore

Crna Gora je, ocjenjuje ona, veoma privlačna destinacija za investicije i ulaganja, prije svega zbog zadržavanja poreza na dobit od 9 odsto, ali i evroatlantskih integracija

Svetlana Vuksanović
Svetlana Vuksanović (Foto: Boris Pejović)

Trenutni poslovni ambijent u Crnoj Gori, u najkraćem, je izazovan. Vladavina prava predstavlja jedno od pitanja na kojem definitivno treba i dalje aktivno raditi a veliki izazov predstavlja i siva ekonomija, ocijenila je u razgovoru za „Vijesti“ predsjednica Komiteta za suzbijanje sive ekonomije pri Američkoj privrednoj komori u Crnoj Gori (AmCham Montenegro), Svetlana Vuksanović.

„S obzirom na to da se promjene u poslovnom okruženju brzo odvijaju, često se javlja pitanje predvidljivosti politika Vlade.  Upravo predvidljivost politika predstavlja jedno od ključnih pitanja za planiranje poslovanja kompanija, a samim tim i za poboljšanje poslovnog ambijenta u Crnoj Gori. Veliki izazov  predstavlja i siva ekonomija, koja je dominantan ali ne i jedini vid nelojalne konkurencije. Kao rezultat, država gubi značajan dio prihoda zbog privrednih djelatnosti koje se odvijaju u sivoj/crnoj zoni, pa je za Vladu  posebno značajno da preduzeća koja posluju u sivoj zoni preusmjeri u legalne tokove“, navela je Vuksanović, koja je i direktorica duvanske kompanije Philip Morris Montenegro.

Crna Gora je, ocjenjuje ona, veoma privlačna destinacija za investicije i ulaganja, prije svega zbog zadržavanja poreza na dobit od 9 odsto, ali i evroatlantskih integracija.

* Na kojim područjima bi državne institucije trebalo posebno da porade kako bi se poboljšali uslovi za poslovanje i privukle nove kompanije, kako otvaranje novih domaćih, tako i privlačenje stranih firmi koje još nijesu prisutne na crnogorskom tržištu?

Ja bih ovdje dodala da je ne manje  važno zadržati postojeće kompanije koje se, kako smo vidjeli iz našeg izvještaja, iz godine u godinu bore sa sa istim problemima. Prvenstveno, državne institucije treba da se koncentrišu na bolju primjenu zakona i vladavinu prava. Prije svega mislim na neselektivnu primjenu zakona. Takođe, pravilna i kontinuirana primjena usvojenih normi bi u velikoj mjeri doprinijela boljem poslovnom ambijentu. Ovo se posebno odnosi na oblasti kao što je borba protiv sive ekonomije. Efikasan rad inspekcijskih službi treba da prate i pravovremene sudske odluke koje bi sankcionisale rad u sivoj zoni i doprinijele zdravijoj konkurenciji, a time i većim prilivima u budžet Crne Gore.

Još jedna od važnih aktivnosti državnih organa jeste transparentnost, odnosno pravovremeno planiranje izmjena regulative i izvještavanje o planiranim aktivnostima. Na taj način kompanije mogu da usklade svoje poslovanje sa planiranim izmjenama zakona, podzakonskih akata i sl. Prilikom usvajanja podzakonskih akata, veoma je važno voditi računa o tome da su ona usklađena sa predmetnim zakonom, kao i da je primjena određene norme jasna za sve strane na koje će ona uticati. Tu je, naravno i pitanje uklanjanja sitnih, administrativnih barijera koje su usljed rasta primjene novih tehnologija postale nepotrebne. Još jedan od veoma značajnih segmenata za poslovanje u Crnoj Gori je i radno zakonodavstvo koje po našem mišljenju nije dovoljno stimulišuće za kompanije koje su prisutne na ovom tržištu i one koje planiraju da investiraju u Crnu Goru. Ovakvo radno zakonodavstvo podstiče rast sive ekonomije i ne dozvoljava odvijanje fer utakmice na tržištu. Svjesni činjenice da su određene norme u ovoj oblasti značajna biznis barijera, u više navrata smo isticali naš stav u vezi sa radnim zakonodavstvom i ubuduće ćemo biti aktivni u promovisanju reformi u oblasti rada u Crnoj Gori.

* Procjena je da se oko trećina BDP-a, ili oko milijardu eura, "obrće" na sivom tržištu u Crnoj Gori. Kakve su Vaše procjene u tom dijelu i koji dio tržišta je najkritičniji, kada je u pitanju siva ekonomija?

Naše procjene u vezi sa obimom sive ekonomije se  u velikoj mjeri poklapaju sa ovom cifrom. Ipak, trenutno ne postoji tačna procjena na državnom nivou u vezi sa ovim pitanjem, tako da nije jasno koliko se tačno novca „obrće“ na sivom tržištu. Jedna ovakva studija značajno bi doprinijela borbi protiv ovog vida aktivnosti.

Iz našeg iskustva, siva ekonomija u Crnoj Gori ogleda se najviše kroz izbjegavanje  plaćanja poreza, neregistrovanje radnika i njihovih stvarnih primanja, nezakonitu prodaju cigareta, neregistrovane turističke kapacitete, kao i nelegalnu prodaju softvera.
Koncentisanjem na rješavanje ovih ključnih oblasti može se doprinijeti većem uplivu sredstava u budžet koja će kasnije biti korišćena za projekte poput razvoja infrastrukture, obrazovanja, zdravstva, kulture i sl.

* Na koji način se, po Vašem mišljenju, može uticati da se što veći dio sivog tržišta uvede u legalne okvire?

Prvenstveno, neophodno je izvršiti izmjene određenih zakona koji stimulišu pojavu sive ekonomije. Jedan od takvih akata je i Zakon o radu Crne Gore i drugi pravni akti. Pored toga neophodno je obezbijediti adekvatnu primjenu postojećih zakona kroz edukaciju inspekcijskih službi i druge aktivnosti usmjerene na pojašnjenje zakonskih normi i njihovu adekvatnu primjenu. Efikasan i kontinuiran rad inspekcijskih službi je od velikog značaja za prenos nelegalnog rada u legalne tokove.

Pored adekvatnog mehanizma za sankcionisanje nelegalnog poslovanja, važno je imati i stimulativne mjere koje bi doprinijele da poslodavci sami uvide svoj interes za legalno poslovanje. Važnu ulogu u borbi protiv sive ekonomije ima edukacija svih zainteresovanih strana, ali i podizanje svijesti javnosti o značaju ovog problema i koristima koje bi kao društvo imali ukoliko bi uspjeli da sivu ekonomiju svedemo na  zanemarljive okvire.

Kao zaključak u odgovoru na ovo pitanje rekla bih da je uspostavljanje pravnog okvira samo prvi korak, a da država mora biti doslijedna i nepokolebljiva u primjeni sopstvenih propisa.

Vuksanović je i direktorica kompanije Philip Morris Montenegro

Siva ekonomija posebno vidljiva na tržištu duvanskih proizvoda

Vuksanović je ocijenila da činjenica što je Vlada za prošlu i ovu godinu posvetila veliku pažnju sprovođenju mjera suzbijanja sive ekonomije dovoljno govori o tome koliko su razarajući efekti sive ekonomije za sve koji posluju poštujući propise i uredno izmiruju obaveze, ali i za državu koja ovim aktivnostima ostaje uskraćena za značajne budžetske prihode.

"Nesporno je da je pojačan inspekcijski nadzor doprinio povećanju stepena poreske discipline, a što je direktno uticalo na smanjenje nelegalnog poslovanja i povećanje javnih prihoda. Međutim i pored pozitivnog trenda u naplati prihoda, u pojedinim segmentima poslovanja prisustvo sive ekonomije je i dalje evidentno. Oblast koja je visoko oporezovana, i kao takva veoma atraktivna sa aspekta sive ekonomije, je tržište duvanskih proizvoda, i tu treba učiniti dodatni napor nadležnih državnih organa", navela je Vuksanović.

Najveći broj primjedbi članica AmCham-a vezan je za vladavinu prava

AmCham Montenegro, u namjeri da ukažu i na dobre i na loše strane poslovnog ambijenta u Crnoj Gori treći put za redom sprovodi istraživanje među svojim članicama kako bi identifikovala šire poslovne izazove sa kojima se suočavaju njene članice, kazala je Vuksanović.

"Primjedbe naših članica  se odnose  na nepredvidljivu poresku politiku, nemogućnost naplate potraživanja, nedostupne ili sporo dostupne pravne ljekove, sporost državne administracije, kao i nefleksibilno radno zakonodavstvo. Recimo da kompanije koje posluju u turizmu najčešće smatraju neriješene imovinske odnose kao svoj najveći izazov", dodala je ona.

Najveći broj navedenih problema je upravo u vezi sa vladavinom prava, navodi Vuksanović, posebno ističući potrebu dosljedne primjene zakona i podzakonskih akata, kao i njihovu konzistentnost kako bi se izbjegla mogućnost različitog tumačenja.

"Izazov sam po sebi predstavlja i spora i neefikasna državna administracija. U ovom dijelu potrebne su dalje reforme, ali i edukacija državne uprave  kako bi unaprijedila efikasnost i predstavljala funkcionalan servis za građane i privredu. Ovakve promjene bi zasigurno doprinijele boljem poslovnom ambijentu u Crnoj Gori", rekla je Vuksanović.