Simfonija boja, predjela, formi..., sklad i razigranost duha, neprestana potraga za umjetničkim djelom, novim saznanjima i izrazima, ali i nepresušna potreba za stvaralaštvom i umjetnošću u cjelini karakterišu istaknutog kulturnog stvaraoca, jednog od najznačajnijih crnogorskih slikara Filipa Jankovića.
Svemu tome svjedoči i njegova samostalna izložba otvorena sinoć u Modernoj galeriji u Podgorici. Postavka, čija je kustoskinja istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić, predstavlja impozantan broj djela nastalih u posljednjih par godina, ali i u kombinaciji sa nekim najranijim akvarelima, dok značajan segment izložbe čini i video segment - intervju i emisija iz arhiva Radio televizije Crne Gore, posvećeni umjetniku. Sve to skupa, uz njegov autoportret, stvara autentičan doživljaj koji izaziva divljenje i poštovanje - prema djelu i samom umjetniku, njegovoj ličnosti i radu.
Događaj je izazvao veliko interesovanje javnosti, pa je ceremoniji svečanog otvaranja prisustvovao veliki broj ličnosti iz svih sfera života, svako od njih čekajući svoj trenutak da pozdravi umjetnika. Impresije sa umjetničkog platna pretopile su se u atmosferu. Pejzaži koji odišu harmonijom, hedonizmom, ljepotom i intimnošću, donoseći gotovo opipljiv duh mjesta, u spoju sa apstraktnim radovim koji pulsiraju energijom, a kojima odzvanja muzika, poezija, sama suština života, donijeli su skupa fascinantan odraz samog umjetnika.
Direktorica javne ustanove Muzeji i galerije Podgorice Ivana Ćupić/ Nina Vukčević, istakla je da je ponosna što je jedan od naših najznačajnijih živih slikara, koji i dalje stvara, pristao da svoj prepoznatljivi stil predstavi podgoričkoj publici, baš u toj instituciji.
"O Filipovom liku i djelu moguće je govoriti jedino u superlativu, imajući u vidu njegove godine, iskustvo i stvaralački naboj koji može biti uzet kao primjer izuzetne energije i volje za kreativnim razgovorom. Takođe me raduje da naša publika prepoznaje značaj ovog događaja i razumije šta znači nositi titulu istaknutog kulturnog stvaraoca", kazala je ona.
Karadžić je podsjetila da je prošlo 12 godina otkako je Janković izlagao u Modernoj galeriji u Podgorici, a zatim rekla i više o opusu umjetnika.
"Čitav opus Filipa Jankovića počiva zapravo na polazištima i ishodištima koji svoje duboke korijene imaju u dubokom razumijevanju prirode i delikatnom osjećanju i prirode i slike. Filipov opus od 70-ih godina pa na ovamo spada u ponajbolje primjere savremenog slikarstva u Crnoj Gori. Sad je to dosta zanimljiva situacija zbog toga što se za ovih 70 godina dosta promijenila umjetnička scena. Novi pravci su se dogodili, velika gibanja, puno pluralizama i onda neko ko je dosljedan modernističkoj slici da ostane sve vrijeme visoko pozicioniran, i to kao najkvalitetniji dio naše likovne scene, dosta je neobično na prvi pogled, a sa druge strane zapravo to uopšte nije neobično", istakla je ona.
Filip Janković je jedan tihi, osviješćeni profesionalac koji ima izrazito etički odnos prema umjetnosti kao svojoj profesiji, dodala je Karadžić...
"Nikad ga nisu pretjerano zanimale ni neke društvene manifestacije, niti neke eksplikacije njegovog umjetničkog djela, već je dosljedan svom umjetničkom kredu od početka do danas. Ako se tome doda izuzetna erudicija umjetnika, njegovo zanimanje za muziku, radoznalost i duboka veza sa prirodom, onda se dobijaju obrisi složenosti i opusa, ali i umjetnikove prirode", poručila je Karadžić.
Na izložbi na spratu u Modernoj galeriji, mogu se vidjeti radovi koji su nastali u posljednje dvije godine.
"Imajući na umu Filipove pozne godine, dosta je zanimljivo da su predstavljeni radovi nastali 2023. i 2024. godine, i da se tu desilo neko iracionalno ubrzanje. Obično ljudi, kada uđu u neke godine, usporavaju, a ovdje se desilo ubrzanje, pa je Filip prošle godine naslikao preko stotinu slika i preprošle godine takođe preko sto slika. To je zaista impresivna cifra i za nekog ko brzo slika i u nekim je mlađim godinama, a kamoli za njega. On pripada kolorističkom ekspresionizmu, intimizmu, i negdje se njegovi radovi gibaju između ta dva pravca", navela je Karadžić.
Pored toga, na izložbi mogu vidjeti i vrlo rani akvareli nastali 50-ih i 60-ih godina, naglasila je kustoskinja i objasnila kako su oni našli svoje mjesto u okviru ove postavke.
"Filip ih je ponovo pogledao svojim strogim, ispitivačkim pogledom i zaključio da treba da ih dovrši. Dakle, na svim tim starim akvarelima on je, negdje diskretnije, negdje upadljivije intervenisao, a neke od tih promjena možda nisu ni vidljive oku posmatrača, ali su umjetniku važne. Ostao je dosljedan tim svojim motivima, kao što je mrtva priroda, kao što je predio, kao što je portret, kao što je enterijer. Međutim, jedna jako zanimljiva promjena dogodila se 2024. godine, tako da smo ih izložbu postavili u dvije različite sobe, kada govorimo o tim novim radovima. Filip se 2024. još više okrenuo apstrakciji. Ono što mu je nekad bio prioritet u slici, harmonija, saglasje, čini se da je sada potisnuto u korist nekih drugih interesovanja koja on pronalazi na slici i nekih novih saznanja. Sada su slike skoro apstraktne ili se asocijativno nazire po nešto što je figurativno ili što je bio motiv. Tako nastaju neka izuzetno zanimljiva ekspresivna jezgra u centru slike gdje faktura postaje vrlo važna. Ne kao neka nusposljedica slikanja, nego kao samostalni identitet koji omogućava da sliku i haptički možemo da osjetimo. Te slike traže stalno približavanje i udaljavanje kako bismo ih u potpunosti osjetili", navela je Karadžić.
Bonus video:
