Izložba "Tvornica Zemlja", na kojoj će svoje radove predstaviti učesnici posljednja tri saziva, od 2022. do 2024. godine, istoimene Međunarodne kiparske radionice, a među kojima je i crnogorska umjetnica Ivana Radovanović, biće otvorena od 5. jula u Vinkovcima, u Galeriji fotografija "Meraja", u 19 časova.
Pored Radovanović, na izložbi će biti zastupljeni i: Ana Marija Aničić Kahrić, Peter Baran, Jurica Bareš, Bojidar Bonchev, Nikša Borovac, Rebeka Bošnjaković, Valentina Damjanović, Dragan Dužević, Gyorgy Fusz, Niko Grgić, Hrvoje Ivanković, Đorđe Jandrić, Tin Krupilnicki, Margareta Lekić, Nikola Macura, Filip Mahmudćehajić, Tihomir Matijević, Pia Midžor, Abigel Nagy, Josip Pratnemer, Dragutin Rajković, Natalija Ranković, Jasmina Smajić, Igor Smiljanić, Josipa Stojanović, Marina Spasić, Vlatka Škoro, Petra Virag Szondi i Slavko Živanović.
Ove godine se održava 15. Međunarodna kiparska radionica "Tvornica Zemlja", i to od prvog do 10. jula, u prostoru tvornice Dilj. Organizatori ističu da to govori o kvalitetu programa i prepoznatoj vrijednosti radionice koja tokom godina okuplja značajan broj renomiranih autora, studenata i profesora na međunarodnom nivou. Održavanje radionice po 15. put potvrđuje trajnu vrijednost i usmjerenost na lokalni kontekst s naglaskom na terakotu kao autentičan i održiv materijal, navode.
"Terakota nije rezultat pukog oblikovanja inertne mase, već plod suživota s glinom koja reaguje na pritisak, na vlagu, na vrućinu, na vrijeme. Umjetnik je ne vodi, nego prati. Ovaj odgovorni odnos prema materijalu možemo shvatiti i kao ritual, čin koji nije tek ponavljanje, već način iskazivanja odnosa prema svijetu. U peći se događa ključni trenutak: glina se nepovratno mijenja. Taj trenutak nije samo tehnička faza, nego gotovo mitski prelaz između mekog i tvrdog, između procesa i forme, između vremena oblikovanja i trajanja", zapisala je doc. dr. sc. Lana Skender.
U kontekstu simpozijuma "Tvornica Zemlja", a koji se odvija u prostoru bivših industrijskih postrojenja, ti rituali dobijaju dodatnu dimenziju i postaju most između industrijske memorije i savremenih praksi održive ekologije, dodaje ona.
"Korišćenje gline i tradicionalnih tehnika pečenja u industrijskim pećima za crijep ne samo da doprinosi autentičnosti umjetničkog izraza, već i značajno smanjuje ekološki otisak stvaranja. U ovom procesu ugrađena je i filozofija recikliranja, jer se glina može ponovo oblikovati, ponovno iskoristiti, uvijek iznova ući u ciklus postajanja i nestajanja", saopštila je.
Bonus video:
