Svečano otvaranje Međunarodnog naučnog skupa Njegoševi dani XI održano je u ponedjeljak u Rektoratu Univerziteta Crne Gore privukavši veliki broj posjetilaca i još jednom potvrdivši ogroman kulturološki značaj ovog događaja, kako u Crnoj Gori, tako i van njenih granica.
Borba za ideju i kritičko mišljenje
Predsjednica Organizacionog odbora Tatjana Đurišić podsjetila je na izazove s kojima se skup suočavao od osnivanja.
“Njegoševi dani su pokrenuti 2008. zajedno sa studijskim programom crnogorskog jezika i južnoslovenskih književnosti. Bilo je teško, uz mnogo otpora, ali smo uspjeli. Organizacija je često dovodila do sukoba s tadašnjom društvenom elitom, ali i to je u skladu s Njegoševim motivima - buntom i kritičkim mišljenjem”, kazala je Đurišić, dodajući da upravo Njegoš, kroz svoje stvaralaštvo, najbolje pokazuje da umjetnost i kritika idu ruku pod ruku.
Crnogorska kultura u fokusu slavistike
Akademik i član Naučnog savjeta skupa Svejn Menesland smatra da Njegoševi dani treba da budu i platforma za šire proučavanje crnogorske kulture.
“Ne treba zanemariti njegošologiju, ali broj stručnjaka koji se bavi detaljima njegovog jezika i stila je ograničen. Crna Gora, kao zemlja sa jedinstvenom kulturom i istorijom, pruža mnogo pitanja od značaja za slavistiku u cjelini. Uvjeren sam da će i ove godine skup donijeti niz inspirativnih izlaganja”, istakao je Menesland, čija je knjiga “Magična Crna Gora u očima stranaca” (Magic Montenegro Seen by Foreigners) predstavljena sinoć na Njegoševim danima.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović istakla je da Njegoševa riječ nadilazi okvire književnosti i postaje orijentir čitavom društvu.
“Ovaj skup je izraz akademske pažnje prema djelu Petra II Petrovića Njegoša i potvrda da njegova misao pripada univerzalnom kulturnom prostoru. Njegoš nas upućuje na vječna pitanja - smisao slobode, težinu žrtve, dostojanstvo čovjeka pred vremenom i istorijom. Upravo zato njegovo djelo ostaje neiscrpna inspiracija za sve generacije”, kazala je Vujović.
Dodala je da Njegoš nije samo istorijska ličnost, već i sagovornik savremenog doba.
Od religijskog koda u kulturi, preko jezika i identitetskih pitanja
“Skup posvećen Njegošu ne ostaje u 19. vijeku; on se otvara ka modernim problemima: od uloge Crkve i religijskog koda u kulturi, preko jezika i identitetskih pitanja, do savremenih društvenih trauma i nada”, naglasila je Vujović.
Sekretarka za kulturu Glavnog grada Snežana Dakić-Tomanović podsjetila je da se ovaj naučni događaj od 2008. godine profilisao kao međunarodna kulturna manifestacija.
“Skup je okupio slaviste i naučnike iz vodećih centara: Sorbone, Osla, Berlina, Beograda, Zagreba. Upravo ta međunarodna dimenzija daje mu poseban značaj i potvrđuje trajno interesovanje za crnogorsku književnost i kulturu”, rekla je ona.
Dakić-Tomanović naglašava da Njegoševi dani nijesu samo naučni forum, već i praznik kulture:
“Pored akademskih izlaganja, skup prate književne večeri, izložbe i pozorišne predstave. Time Njegoševi dani postaju istinski kulturni praznik, prilika da se susretnu nauka i umjetnost, tradicija i savremenost. Posebno mi je drago što se održavaju u Podgorici, jer naš grad jeste otvoren i živ kulturni centar”, zaključila je ona.
Njegoš između univerzalnosti i zloupotreba
Dekan Filološkog fakulteta Igor Lakić ocijenio je da je Njegoš danas aktuelniji nego ikada, ali i da njegovo djelo često biva zloupotrijebljeno.
“Njegoš je bio državnik i pjesnik, vladika i reformator, filozof i otac crnogorskog jezika. Njegova univerzalna misao nadilazi granice Crne Gore. Nažalost, njegove riječi se često istrgnu iz konteksta i koriste za političke i nacionalističke manipulacije. A vladika Rade je govorio o pravdi, slobodi i zajedništvu. Na nama je da se borimo protiv tih zloupotreba i da njegovo djelo slavimo u punom sjaju”, poručio je Lakić.
Svečano otvaranje upotpunio je muzički nastup gitarskog dua Srđana Bulatovića i Darka Nikčevića, čiji je koncert dao dodatnu umjetničku dimenziju ovom kulturnom događaju.
Bonus video:
