Roman “Prazne kuće”, prvijenac crnogorske autorke Danke Ivanović, jedan je od sedam najboljih, odabranih u okviru četvrtog izdanja regionalne književne nagrade “Štefica Cvek”.
Objavljen 2024. godine, u izdanju “Partizanske knjige”, roman “Prazne kuće” brzo je zapažen širom regije, pa se tako našao u izboru za Ninovu nagradu za roman godine, gdje je u velikoj konkurenciji odabran među deset naslova, a sada je stiglo i prvo regionalno priznanje.
"Mnogo mi je drago što je knjiga prepoznata na regionalnom nivou, što pokazuje da tekst komunicira i van konteksta Crne Gore, koja je dominantno predstavljena sredina u romanu. Ipak su sve ove naše realnosti varijacija na istu temu i iste boljke", istakla je Ivanović za "Vijesti".
Uzevši u obzir koncept nagrade "Štefica Cvek", priznanje dobija na težini, što potvrđuje i Ivanović.
"Nagrada 'Štefica Cvek' mi je značajna, naravno jer je prva, ali i zato što se ne stavlja akcenat na konkurentnost i takmičenje, već sam se našla u društvu sa još šest autorki i autora, različitih generacija i poetika. Iako roman nije pisan s nekim očiglednim 'programom', ovaj žiri je prepoznao subverzivnu vrijednost teksta, što mi je mnogo drago, iz perspektive feminističke i queer teorije, ali i kritičkog odnosa prema sistemima u kojem živimo", rekla je autorka.
Žiri je u svom obrazloženju naveo da “smjeli prvijenac Danke Ivanović poetsku zgusnutost i proznu fragmentarnost pretvara u čitko, duhovito i emotivno snažno štivo".
"Roman sačinjen od mozaične forme kratkih poglavlja, ponekad tek jedne rečenice, kroz pripovjedački glas gradi porodičnu genealogiju gubitaka i nasljeđa. Naslovni pojam ‘praznih kuća’ (kuća bez muškaraca u crnogorskoj tradiciji) otvara centralnu temu: odrastanje među snažnim ženama, sa sjećanjima koje su više ambivalentni upitnik nego zaključak. Uprkos fragmentarnosti, roman je zabavan, živ i topao, a humor je nenametljiv, ironičan, a donekle i ciničan”, navodi se u obrzaloženju žirija i dodaje:
“Ono što ‘Prazne kuće’ ističe jeste virtuozna upotreba jezika i njegovih mogućnosti, a gusta intertekstualna mreža i metatekstualni sloj (o čitanju i pisanju) nikad nisu puka pokazna vježba, već organski dio cjeline ukazujući na erudituzam kojim autorka raspolaže. Roman pokazuje svoj kritički odnos koji čitamo u lucidnim uvidima o patrijarhalnim obrascima, birokratskom apsurdu, oblicima nasilja i pritiscima ideala ljepote. Ironijski izvrćući patrijarhalni kriterijum ‘punoće’, kroz ovaj eksperimentalni esejizirani roman se vraća punoća ženskog glasa i iskustva, a Danka Ivanović od ‘praznine’ gradi poetiku prisutnosti, a jednako novog pristupa i književnog osvježenja”, navodi stručni žiri.
NE PROPUSTITE
Četvrto izdanje regionalnog književnog izbora “Štefica Cvek” još jednom je okupilo bogat i raznovrstan korpus savremene književne produkcije s prostora regiona.
“Ove godine je bilo nominovano više od 100 književnih naslova objavljenih tokom 2024. godine na makedonskom ili nekom od BHS jezika. Prvi žiri, koji su činili Ivana Golijanin, Filip Kučeković, Dušica Lazova, Marija Božić i Borisav Matić, imao je zadatak da pregleda i evaluira ovaj bogat korpus i da izbor svede na 22 knjige. Nakon toga, drugi žiri koji su činili Marija Boškovska, Ivana Dražić i Matej Vrebac, morao je još jednom naoštriti škare i prihvatiti se krojenja finalnog Štefičinog izbora”, piše u saopštenju.
Svaka od knjiga koja je osvojila priznanje - preporuka je za čitanje, a to su: “Duž oštrog noža leti ptica” Tanje Stupar Trifunović, ”Kako se razbijaju tanjurići” čiji je autor Mak Maslać, “Prazne kuće” Danke Ivanović, “Prikazni od Dzunlivoto More” Biljane S. Crvenkovske, “Pupčana vrpca” Lucije Tunković, “Stolica bez naslona” Danijele Repman i “Toni” Rumene Bužarovske.
Žiri je istakao da su tražili knjige koje će uzdrmati krojeve i siluete regionalne književnosti, koje će rasporiti konzervativne šavove književnosti.
“Želimo ostaviti rupe nezakrpanima kako bi kroz njih mogao proći zrak, svjetlost, feministička, pobunjena književnost. Skrojiti uži izbor, odabrati među 22 naslova šireg izbora one knjige koje najjasnije utjelovljuju ono što regionalno književno priznanje Štefica Cvek jeste i treba biti - kvir i feministička književna gesta, kritički nemir i umjetnička snaga - značilo je razmišljati ne samo o estetskoj vrijednosti, već i o političkoj i društvenoj rezonanci djela”, objašnjavaju.
Kažu i da nijesu tražili savršenstvo, već one knjige koje “najviše insistiraju na nesavršenosti svijeta, koje se usuđuju uznemiriti i uzdrmati horizont očekivanja, koje otvaraju prostor za nove imaginarije i subverzivna čitanja”.
“Naš uži izbor nije trebao ‘najbolje’ knjige u klasičnom smislu, nego one koje su nas uspjele iznenaditi, potresti i pomjeriti granice, one koje dokazuju da književnost nije puka reprezentacija stvarnosti, već prostor njene transformacije”, ističu.
Ivanović je u jednom od intervjua za “Vijesti” svoje “Prazne kuće” predstavila kao “roman o ženi koja se nosi s gubitkom muških članova porodice i pokušava da sebi raskrči put do prava na autorstvo, u sredini i jeziku koje je vrlo lako osuditi, teško katkad razumjeti, a najteže možda prihvatiti onakvima kakvi zaista jesu”.
Književni izbor “Štefica Cvek” organizovao je širi regionalni kolektiv Pobunjenih čitateljki, koji čine Pobunjene čitateljke (Srbija), Kulturtreger/Booksa (Hrvatska), Naratorium (Bosna i Hercegovina) i Koalicija MARGINI (Severna Makedonija), a uz podršku Rekonstrukcija ženskog fonda (Srbija).
Bonus video:
