Jefimija koja čeka i neće, poručuje: Neka žene spasu ovaj posrnuli svijet

Promocija knjiga i razgovor sa Minjom Marđonović, biće upriličeni sjutra u Herceg Novom, u Domu kulture u 20.30 časova. Događaj će biti sniman, kao prva epizoda podkasta “Podšank” čiji je moderator glumac Danilo Babović.

Tokom razgovora će biti riječi o romanima “Jefimija, žena koja čeka” i “Jefimija, žena koja neće”.

“Usmjerena na svoj literalni, aktivistički rad, živeći neko vrijeme u Indoneziji, Minja Marđonović je napisala svoj prvi roman ‘Jefimija, žena koja čeka’, ne bi li na taj način romantičnoj beletristici ponudila alternativniji pristup lično-političkom životu jedne žene. Svojim drugim romanom, ‘Jefimija, žena koja neće’, nastavljujući Jefimijinu životnu storiju, nemilosrdno otvara pitanja ženskog tijela, moranja i htenja kao najvažnija lično-politička pitanja heteroseksulane žene u višedimenzionalnom patrijarhatu”, ističe se u najavi.

Marđonović za “Vijesti” najavljeni razgovor i Babovićem i publikom, te sami koncept podkasta, najavljuje kao “poduhvat koji svakodnevnicu spaja s onim što su nam rekli da nam je daleko - s umjetnošću”.

“Jefimiji je mjesto svuda, uvijek i zauvijek. Vazda s onima koji žele, mogu i umiju da misle van okvira koji nam je dat i zadat. Jefimija je pomiriteljka dobra i zla. To joj je do sada polazilo za rukom. Kroz svoja dva naleta života, u oba romana, naslućuje samo jedno - spasa nam ima, dokle u njega vjerujemo”, poručuje Marđonović, a u susret dolasku u Herceg Novi, kaže:

“Nakon Kosovske Mitrovice, Jefimija koja čeka i neće, silno se raduje svom predstavljanju publici u Herceg Novom, i to baš pod šankom. Šank je, ipak, samo gramatičkog muškog roda. Neka žene spasu ovaj posrnuli svijet”, poruka je Minje Marđonović.

Minja Marđonović je rođena je 1989. godine u Mostaru. Diplomirala je na smjeru "Politikologija" na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, a magistrirala kulturologiju na "Studijama roda", kritikom institucije braka iz perspektive slobodne ljubavi, oslanjajući se pritom na anarhističke eseje čuvene feministkinje 20. vijeka Eme Goldman, ističe se u njenoj biografiji.

"Doktorantkinja je kulturologije na matičnom fakultetu, s idejom da istraživački preispita konstrukciju heteroseksualne ljubavi 19. vijeka. Objavila je i svoj prvi naučno-istraživački rad na temu 'Feministički koncpet slobodne ljubavi: Ema Goldman'. Pored akademske posvećenosti feminističkoj teoriji, Minja Marđonović svoju političku borbu artikuliše kroz društveno angažovanu književnost", dodaje se u najavi.