Lešinari moraju da urade nešto zaista gadno da bi preživjeli

Bakterije koje bi ubile svaku drugu životinju nesmetano se razmnožavaju u crijevima lešinara
145 pregleda 1 komentar(a)
Lešinari, Foto: Shutterstock
Lešinari, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 26.11.2014. 09:27h

Naučnici su objasnili jednu od misterija životinjskog svijeta tvrdnjom da "treba imati petlju i biti lešinar".

Supovi se hrane mesom mrtvih životinja, čija su tijela često u stanju raspadanja, a kada je koža crkotine previše tvrda da bi je probili svojim kljunovima, ne libe se da do "slasnih" zalogaja dođu kopajući kroz anus. Oni se time, zapravo, izlažu toksinima i mikrobima poput antraksa i klostridije od kojih bi se druga živa bića razboljela ili uginula. Tajna ovih ptica je u njihovom fantastičnom probavnom sistemu, otkriva studija danskih i američkih istraživača, objavljena u časopisu "Nature Communications".

Kao rezultat miliona godina evolucije, crijeva lešinara su očvrsnula i stekla sposobnost da neutrališu gotovo sve zloćudne bakterije koje ove ptice progutaju.

Kako prenosi AFP, naučnici su proučili DNK profile zajednica bakterija u 50 američkih lešinara - 26 crnih (Coragyps atratus) i 24 ćurkolikih lešinara (Cathartes aura).

U uzorcima uzetih sa glave ovih ptica pronađeno je 528 različitih tipova mikroorganizama od kojih je svega 76 opstalo u njihovim crijevima.

Bakterije koje bi ubile svaku drugu životinju nesmetano se razmnožavaju u crijevima lešinara.

"Naši nalazi ukazuju na značajnu evolucionarnu adaptaciju lešinara kada je riječ o 'tretiranju' probavljenih toksičnih bakterija," izjavio je Mihael Rogenbuk sa Univerziteta u Kopenhagenu. "Lešinari su ne samo razvili ektremno snažan digestivni sistem, koji jednostavno uništava većinu opasnih bakterija koje probave, već i otpornost prema nekim od najubojitijih bakterija," naveo je on.

"Pojedini sojevi, koji bi za tren ubili svaku drugu životinju, nesmetano se razmnožavaju u njihovim crijevima," zaključio je on.

Bonus video: