Rekordno visoke temperature širom svijeta

Globalno zagrijavanje izaziva ekstremne vremenske neprilike i suše: Milioni ljudi mogu ostati bez hrane

"Toplije je u djelovima na zapadu Kanade nego u Dubaiju", rekao je za BBC Dejvid Filips, klimatolog

9553 pregleda 2 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Rekordno visoke temperature u junu širom svijeta potvrdila su upozorenja stručnjaka da planeti prijeti trajno globalno zagrijavanje koje može dovesti do povećanja temperature od dva stepena Celzijusa. Zašto?

Globalno zagrijavanje, prema ocjeni eksperata, izaziva ekstremne vremenske neprilike i suše koje mogu milione ljudi ostaviti bez hrane.

Toplotni talasi zbog globalnog zagrijavanja

Toplotni talas u Kanadi u junu odnio je desetine života, javlja britanski javni servis BBC.

U kanadskoj pokrajini Britanska Kolumbija zabilježeno je u junu 46.6 stepeni Celzijusa, čime je oborena rekordno visoka temperatura od 45 stepeni u toj zemlji iz 1937. godine.

U saveznoj državi Oregon na zapadu Sjedinjenih Američkih Država (SAD), zabilježene su takođe rekordne temperature iznad 40 stepeni Celzijusa.

"Toplije je u djelovima na zapadu Kanade nego u Dubaiju", rekao je za BBC Dejvid Filips, klimatolog.

Svjetska meteorološka organizacija (SMO) saopštila je 2020. da temperature na Arktiku rastu dvostruko brže od globalnog prosjeka.

"Njihovim sagorijevanjem (fosilnih goriva, prim. aut.) emituje se velika količina ugljen dioksida u atmosferu i ostaje u atmosferi skoro pa zauvijek, nekoliko hiljada godina”, kaže on.

Ugljen dioksid je gas koji, prema njegovim riječima, pojačava efekat "staklene bašte", odnosno ubrzava proces zagrijavanja planete.

Koje su posljedice?

"Iako nam je ovo ljeto toplo, nekima pretoplo, mi samo možemo da očekujemo da će nam ljeta biti još toplija", kaže Vladimir Đurđević, klimatolog i vanredni profesor Fizičkog fakulteta u Beogradu.

On kaže da je jedan od problema kada je riječ o klimatskim promjenama taj da u doglednoj budućnosti ne možemo da spriječimo posljedice globalnog zagrijavanja.

"Za razliku od drugih problema, kao što je zagađenje vazduha koji može biti bolji ako ugasimo zagađivače, klima se ne može vratiti na onu koja je bila početkom 20. vijeka. Kada bi prestali da emitujemo ugljen dioksid, mi bismo zagrijavanje samo zadržali na nivou kada smo prestali sa emisijama", objašnjava on.

Đurđević kaže da se svijet sada suočava sa ubrzanjem klimatskih promjena koje su počele početkom 20. vijeka.

"Planeta je danas u prosjeku toplija za jedan stepen (Celzijusa, prim. aut) u odnosu na kraj 19. vijeka", kaže Đurđević za Radio Slobodna Evropa (RSE).

On objašnjava da do globalnog zagrijavanja dolazi zbog toga što su se u posljednjih sto godina intenzivno koristila fosilna goriva (nafta, ugalj i prirodni gas) za proizvodnju energije.

Ljetnja temperatura iznad 40 stepeni Celzijusa, koja je u svijetu izazvala povećan broj poziva službama hitne pomoći, nije ni blizu najrazornija posljedica globalnog zagrijavanja.

Kako se navodi u nacrtu izvještaja Međudržavnog panela o klimatskim promjenama (IPCC) u koji je Frans pres imao uvid, 80 miliona ljudi više biće u riziku od gladi do 2050. godine.

"Ekstremne vrućine", kako navode stručnjaci IPCC, mogle bi da ugroze 420 miliona ljudi na Zemlji.

Đurđević objašnjava da je rizik od gladi realan jer globalno zagrijavanje dovodi do otežane proizvodnje hrane zbog suše i vremenskih nepogoda.

"Meteorološki i klimatski ekstremi (koje izaziva globalno zagrijavanje, prim. aut.), kao što je suša, ekstremne padavine, oluje, grad mogu vrlo negativno da utiču na poljoprivredu. Takođe, zajedno sa novom klimom poljoprivredne kulture napadaju i nove bolesti koje nisu karakteristične za to podneblje", navodi Đurđević.

On ističe da su još 90-ih godina 20. vijeka objavljivani izvještaji koji su predviđali ozbiljne posljedice globalnog zagrijavanja na proizvodnju hrane.

"Danas vidimo da su te prognoze bile tačne i ono što zabrinjava je što sada imamo još manje optimistične prognoze za budućnost", ističe on.

Kako zaustaviti globalno zagrijavanje?

"Postoje realne šanse da nešto uradimo i dalje", kaže Đurđević.

Pariški sporazum o klimi, koji su sve države svijeta potpisale 2015. godine, ima za cilj da zadrži rast globalne temperature ispod dva stepena Celzijusa, a, ukoliko je moguće, unutar maksimalnih 1,5 stepeni Celzijusovih kako bi se spriječile najgore posljedice klimatskih promjena.

Kako bi smanjile emisije, države, prema riječima Đurđevića, ulažu u obnovljive izvore energije i izbacuju fosilna goriva iz proizvodnje električne energije.

"Put koji treba da se slijedi je taj da će se umjesto uglja za proizvodnju električne energije koristiti obnovljivi izvori, na prvom mjestu vjetar, sunce i voda“, kaže on.

Prema njegovim riječima nove tehnologije, bazirane na obnovljivim izvorima, su sve jeftinije i dostupnije.

Evropska unija (EU) je u julu predstavila plan za suzbijanje posljedica klimatskih promjena koji uključuje planove za oporezivanje avionskog goriva i efektivnu zabranu prodaje automobila na benzinski i dizel pogon u roku od 20 godina.

Za ove mjere će biti potrebno odobrenje država članica i Evropskog parlamenta, što bi moglo potrajati dvije godine.

Do 2019. godine EU je smanjila emisije za 24 odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine.

Više od 50 vodećih gradova svijeta na putu je da pomogne da globalno zagrijavanje ostane ispod 1,5 stepeni Celzijusa, pisalo je u izvještaju C40 mreže gradova iz 2020, kako prenosi britanski Gardijan (The Guardian).

Ipak, na obilježavanju pete godišnjice Pariškog klimatskog sporazuma u decembru 2020. generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Gutereš, bivši premijer Portugala, rekao je da postojeće obaveze država nisu dovoljne da ograniče porast temperature.

"Ako ne promijenimo pravac djelovanja, mogli bismo da krenemo ka katastrofalnom porastu temperature za više od tri stepena u ovom vijeku", rekao je Gutereš.

Magazin "Nature" pisao je 2020. godine da mnoge zemlje, uključujući SAD, još uvijek slijede energetske strategije kojima se daje prednost i subvencioniše fosilno gorivo.

SAD su se povukle iz Pariškog sporazuma 2020. godine, ali su dolaskom novog predsjednika Džozefa Bajdena 2021. godine vraćene.

Bajden je predstavio u decembru 2020. tim za životnu sredinu za koji se nada da će podstaći aktivniji pristup SAD borbi protiv klimatskih promjena i zagađenja.

Kina je u martu 2021. objavila petogodišnji plan koji se odnosi na smanjenje emisije ugljen dioksida, ali je pružio malo detalja kako će zemlja ispuniti svoj cilj neto nula emisija do 2060. godine, pisali su svjetski mediji.

Zapadni Balkan na udaru globalnog zagrijavanja

"Efekti globalnog zagrijavanja su malo vidljiviji u jugoistočnoj Evropi, gdje spada i Zapadni Balkan, u odnosu na globalni prosjek", tvrdi Đurđević.

U Srbiji je u julu oboren temperaturni rekord star 100 godina, odnosno u Beogradu je izmjereno u junu 38,7 stepeni Celzijusa, a do sada je najtopliji dan u šestom mjesecu u glavnom gradu Srbije bio 18. jun 1918. sa 38 stepeni.

Savjet za regionalnu saradnju (RCC), koje čini 45 zemalja, organizacija i međunarodnih finansijskih institucija, objavilo je 2018. godine Studiju o klimatskim promjenama na Zapadnom Balkanu u kojoj se previđa godišnji porast temperature od 1,7 °C do sredine ovog vijeka.

Izvještaj mreže nevladinih organizacija sa sjedištem u Pragu "Bankwatch", predstavljen 2019. u Evropskom parlamentu, pokazao je da su ukupne emisije sumpor-dioksida iz termoelektrana na ugalj u Srbiji, Kosovu, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji 2018. godine bile čak šest puta više nego što je bilo dozvoljeno u Nacionalnim planovima za smanjenje emisija koje su zemlje dostavile Sekretarijatu Energetske zajednice (EZ) sa sjedištem u Beču.

Đurđević navodi da region Zapadnog Balkana kaska za Evropom u sprovođenju mjera na smanjenju emisija štetnih gasova, ali da je za region potpisivanje Deklaracije o Zelenoj agendi u Sofiji u novembru 2020. godine važno.

Deklaracijom o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan zemlje regiona su se obavezale na uvođenje oporezivanja emisija gasova sa efektom staklene bašte, povećanje udjela obnovljivih izvora energije i postupno ukidanje subvencija za ugalj.

Zelena agenda predviđena je Evropskim zelenim planom koji sadrži mjere kako bi EU bila klimatski neutralna do 2050. godine.

Preporučujemo za Vas