Nalazi nove studije, koja je okupila veliku grupu ispitanika, ukazuju na to da igrice sa kognitivnim vježbama ne doprinose razvijanju sposobnosti razmišljanja.
Riječ je o atraktivnoj ideji: igrajući nekoliko minuta dnevno digitalne igre koje se odnose na rješavanje problema, uparivanje i slično, ljudi mogu poboljšati mentalne sposobnosti kao što su rasuđivanje, pamćenje, kao i verbalne vještine. Međutim, da li te igre i ispunjavaju takva obećanja - predmet je rasprave već duže vrijeme.
U možda najvećem testu vezanom za ovu oblast, Bobi Stojanoski i njegove kolege sa Zapadnog univerziteta u Ontariju suprotstavili su više od hiljadu ljudi koji redovno koristVe digitalne “trenažere” za mozak - sa oko 7.500 ljudi koji to ne rade. Pokazalo se da je vrlo mala razlika u rezultatima ovih grupa.
Istraživači su angažovali 8.563 volontera širom svijeta preko kompanije “Cambridge Brain Sciences” sa sjedištem u Torontu. Učesnici su popunili onlajn upitnik o svojim navikama u oblasti vježbanja mozga, kao i o tome šta misle o prednostima igranja takvih igrica, i koje su, ako ih ima, programe koristili. Oko 1.009 učesnika je izjavilo da je igralo ovaj tip igrica u prosjeku oko osam mjeseci, mada je bilo i onih koji su igrice koristili dvije nedjelje, ili čak više od pet godina. Volonteri su zatim popunili 12 kognitivnih testova kojima su se procjenjivali pamćenje, rezonovanje i verbalne vještine. Pred njima su bili zadaci prostornog rezonovanja kao što su rotiranje objekata, zagonetke pronalaženja određenih obrazaca i strategijski izazovi.
Rezultati su pokazali da grupa koja je vejžbala moždane sposobnosti igricama nije u prosjeku imala mentalnu prednost u odnosu na drugu grupu kada su u pitanju pamćenje, verbalne vještine i rasuđivanje. Čak i među najposvećenijima, koji su igrali ovaj tip igrica najmanje 18 mjeseci, nije zapaženo da su sposobnošću razmišljanja prevazišli ispitanike iz druge grupe.
”Kako god obradili podatke, nismo uspjeli da pronađemo bilo kakav dokaz da je ovakav ‘trening’ mozga povezan sa kognitivnim sposobnostima”, rekao je Stojanoski. Tim je analizirao učesnike prema različitim kriterijumima: starosti, vrsti igrica koje su koristili, obrazovanju, socioekonomskom statusu, međutim, slične kognitivne sposobnosti imali su volonteri i iz prve i iz druge grupe.
”Stvarni svijet je možda najbolji ‘trener’ mozga”, kaže Elizabet Stajn Morou sa Univerziteta u Ilinoisu. Mentalne sposobnosti se mogu razvijati i podsticati, ali ona preporučuje da se na tome radi u različitim situacijama iz stvarnog života: “Mnogo je efikasnije tako koristiti vrijeme, nego sjedeti za računarom i rješavati male zadatke”.
Science news
Bonus video:
