Kost stopala pronađena u Španiji mogla bi biti od Hanibalovog ratnog slona: Prvi opipljiv dokaz o legendarnom odredu?

Crteži Hanibalovog rata protiv Rimljana odavno su sugerisali da su te životinje korišćene u borbama, ali nijedan čvrst dokaz nije potkrepljivao te teorije

1749 pregleda 0 komentar(a)
Hanibalove trupe na slonovima. Portret sa alžirske novčanice od 500 dinara iz 1983. godine, Foto: Shutterstock
Hanibalove trupe na slonovima. Portret sa alžirske novčanice od 500 dinara iz 1983. godine, Foto: Shutterstock

Kost stopala slona, koju su arheolozi pronašli tokom iskopavanja na jugu Španije, mogla bi biti dokaz da je kroz drevnu Evropu protutnjao odred ratnih slonova, piše danas BBC.

Prema akademicima, to bi bio prvi opipljiv dokaz o legendarnom odredu borbenih slonova kartaginskog generala Hanibala.

Crteži Hanibalovog rata protiv Rimljana odavno su sugerisali da su te životinje korišćene u borbama, ali nijedan čvrst dokaz nije potkrepljivao te teorije.

Sada se čini da su skeletni ostaci ovih životinja pronađeni na nalazištu iz gvozdenog doba, tokom iskopavanja u blizini Kordobe.

"Osim slonovače, otkriće ostataka slonova u evropskim arheološkim kontekstima izuzetno je rijetko", navodi tim naučnika u radu objavljenom u časopisu "Journal of Archaeological Science: Reports".

Hanibal, koji se često smatra jednim od najuspješnijih vojnih zapovjednika u istoriji, poveo je svoju vojsku iz moćnog carskog grada Kartagine, na teritoriji današnjeg Tunisa, u Evropu.

Vodio je tri rata, poznata kao Punski ratovi, u periodu 264–146. godine prije nove ere, boreći se za kontrolu nad Mediteranom.

Smatra se da je vojnike i životinje iz Kartagine poveo preko Španije i Francuske kako bi napao Italiju, prelazeći Alpe sa 37 slonova 218. godine prije nove ere.

Pretpostavlja se da pronađeni ostaci u Španiji potiču od životinje koja je uginula prije nego što je stigla do Alpa.

Arheolozi, koje je predvodio profesor Rafael M. Martinez Sančez, pronašli su slonovu kost ispod urušenog zida na lokalitetu Kolina de los Kemados.

Koristili su tehnike radiokarbonskog datiranja kako bi procijenili starost kockaste kosti veličine 10 centimetara.

Rezultat ih je naveo da vjeruju da potiče iz perioda Drugog punskog rata, između kasnog 3. i ranog 2. vijeka prije nove ere.

Uporedili su je i sa kostima savremenih slonova i stepskih mamuta kako bi utvrdili od koje životinje potiče.

Tokom iskopavanja 2020. godine tim je pronašao artiljerijske projektile, novac i keramiku, što je dalo dodatne naznake da je to mjesto bilo poprište bitke.

"Kao neautohtone vrste i najveće kopnene životinje koje danas žive, ove uvezene zvijeri morale su biti transportovane brodom", naveli su akademici.

Kažu da je veoma malo vjerovatno da su prevozili uginule životinje, a kosti su neprivlačne, što sugeriše da nijesu bile dekorativne niti korišćene u zanatstvu.

Ipak, naučnici navode da će biti veoma izazovno utvrditi kojoj je vrsti slona životinja pripadala.

"Iako (ta kost) ne bi predstavljala jedan od mitskih primjeraka koje je Hanibal poveo preko Alpa, ona bi potencijalno mogla biti prva poznata relikvija - za kojom su toliko tragali evropski učenjaci modernog doba - životinja korišćenih u punskim rimskim ratovima za kontrolu Mediterana", zaključuju naučnici u svom radu.

Bonus video: