Na nebu iznad Nacionalnog centra za testiranje bespilotnih vazdušnih sistema Njemačkog centra za vazduhoplovstvo i svemirska istraživanja (DLR) čuje se zujanje dronova. Nekadašnji regionalni aerodrom u Kohštetu, jugozapadno od Magdeburga, sa pistom dugom 2,5 kilometara, Centar je za istraživanje dronova u Njemačkoj.
Ovde se razvijaju spasilački dronovi za potragu za nestalim osobama, programiraju algoritmi za jata dronova i testiraju bespilotni mini-helikopteri za Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija. Najnoviji razvojni hit je ogroman dron koji može da leti sve do stratosfere.
Novi centar za odbranu od dronova
U Saksoniji-Anhaltu danas je otvoren nov istraživački centar za bezbednost dronova. Na lokaciji DLR u Koštedu razvijaće se nove tehnologije i testirati u realnim uslovima.
To sa već postojećom lokacijom u Braunšvajgu znači bito povećanje obima istraživanja i razvoja.
Dronovi su se poslednjih godina pretvorili u ozbiljnu prijetnju za bezbjednost – na primjer tako što špijuniraju industrijska ili vojna postrojenja, ometaju ili potpuno zaustavljaju rad na aerodromima ili se čak, kao što se pokazalo u Lajpcigu, koriste za napade eksplozivom.
Novi tehnološki centar dio je šire strategije. U nju spadaju i jedinica Savezne policije za odbranu od dronova, kao i zajednički centar federacije i pokrajina za odbranu od dronova.
Komunikacioni dron za krizna područja
Dron na solarni pogon "HAP-alfa", sa rasponom krila od 27 metara, jednog dana bi trebalo da bude sposoban da doleti do donje stratosfere, odnosno do visine od oko 20 kilometara. Jedna od mogućih namena jeste održavanje komunikacione mreže u kriznim područjima. Na primjer, nakon snažnog zemljotresa ili poplave, kada u poplavljenom području nestanu struja, mobilna mreža i internet.
Velika prednost je u tome što se, za razliku od aviona, ovaj dron težak 40 kilograma može trajno postaviti na različite lokacije i djelovati autonomno, slično kao satelit. Ali za razliku od satelita, ovakve leteće platforme mogu po potrebi neograničeno mnogo puta da uzleću i slijeću. To olakšava održavanje i opremanje dodatnom opremom, a cijeli sistem čini znatno jeftinijim.
Grana u velikom usponu
Trenutno u Njemačkoj postoji oko 800.000 registrovanih operatera dronova. Bespilotne letjelice izuzetno su raznovrsne i mogu se koristiti za najrazličitije akcije pomoći. Na primjer, mogu služiti kao teretni dronovi brdskoj službi spasavanja ili vatrogascima, koji pomoću termičkih kamera mogu da otkrivaju žarišta požara.
Za potragu za nestalim osobama na teško dostupnim područjima DLR je posebno razvio dron za spasilačke službe. „Ja sam autonomni dron za potragu i spasavanje i upravo sam proslijedio našu lokaciju operativnom timu lokalnih spasilačkih službi“, čuje se iz zvučnika kvadrokoptera.
Opremljen kamerom za pretragu, infracrvenom kamerom i megafonom, dron pomaže u spasavanju nestalih osoba nakon zemljotresa ili nesreća u planinama. Putem ugrađenog 5G modema dron neprekidno šalje aktuelnu sliku situacije uživo i tako u hitnim slučajevima povezuje različite organizacije za pomoć, poput THW, Crvenog krsta, policije i vatrogasaca.
Probni letovi dronova u dolini reke Ar
DLR je nedavno testirao svoje spasilačke dronove u dolini reke Ar u saveznoj pokrajini Porajnje-Palatinat, koji je 2021. zadesila katastrofalna poplava. Zajedno s amfibijskim vozilom i bespilotnim izviđačkim roverom, dronovi bi trebalo da pomažu spasiocima u slučaju katastrofe.
Za intervencije u kriznim područjima još pogodniji bi, međutim, bili spasilački dronovi koji lete u jatima. Upravo na tome rade Johana Betge i njen tim iz DLR. Da bi mogli zajedno da lete stabilno i bezbjedno, potrebno je mnogo treninga. U početku test-dronovi – dva kvadrokoptera i dva takozvana drona sa fiksnim krilima – prate unapred definisane rute. Ali mogu i sinhronizovano, u stvarnom vremenu, da izbjegavaju prepreke ili menjaju formaciju, poput koordiniranog jata ptica.
„Jato dronova ima više prednosti nego jedan dron. Posebno kod velikih katastrofa korisno je što je moguće brže dobiti pravu sliku i pregled situacije“, kaže Bethge. U tom slučaju ima smisla poslati u vazduh jato dronova, a ne samo pojedinačne letjelice.
Kao jata na nepoznatim područjima
Spektakularna jata dronova, koji sve češće osvetljavaju nebo tokom dočeka Nove godine ili na velikim događajima, nemaju mnogo zajedničkog s koordiniranim letovima spasilačkih dronova. Kod takvih šarenih vazdušnih predstava jata lete po unaprijed i jasno definisanom vazdušnom prostoru. Cijela koreografija spektakla planira se unapred, a zatim se prikazuje publici.
Kod spasilačkih dronova koordinacija je mnogo složenija. Oni moraju djelovati kao jato na potpuno nepoznatim područjima i reagovati u stvarnom vremenu. Tako, na primjer, jedan dron iz jata može da tražiti nestale osobe na poplavljenom području, dok drugi nadzire oštećenu branu.
Ali zar pritom ne postoji opasnost da se spasilački dronovi sudare u vazduhu?
„Naravno, postoji mnogo izazova. Prije svega, dronovi moraju biti u stanju da međusobno komuniciraju“, kaže Johanna Bethge. „To znači da jedan dron mora znati šta drugi radi.“
To bi trebalo da omoguće algoritmi na kojima istraživači DLR trenutno rade. Njihov cilj je da dronovi mogu autonomno da lete u jatu i iz vazduha šalju slike situacije uživo s različitih mesta područja pogođenog katastrofom.
Te slike bi zatim trebalo da pomognu spasilačkim organizacijama da brže nego do sada spasavaju ljudske živote.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
