Struja može poteći i od drvnog otpada i crvenog mulja - Vijesti.me
STRATEGIJA PAMETNE SPECIJALIZACIJE

Struja može poteći i od drvnog otpada i crvenog mulja

Dekan ETF-a očekuje da Crna Gora brzo pređe put od značajnog uvoznika električne energije do respektabilnog izvoznika ‘čiste-zelene’ energije

Vjetroelektrana Krnovo
Vjetroelektrana Krnovo (Foto: Boris Pejović)

Osim energije vjetra, vode i sunca, Crna Gora ima potencijala da iskoristi i drvni otpad i crveni mulj, poručili su saradnici na izradi Strategiji pametne specijalizacije (S3) Ministarstva nauke.

Saradnik na izradi S3 Strategije, dekan Elektrotehničkog fakulteta (ETF) Saša Mujović, napomenuo je da su, po pravilu, zemlje sa energetskim suficitom bogate zemlje.

“A Crna Gora će, uvažavajući zaključke S3 Strategije i intenzivirajući proizvodnju energije iz svojih prirodnih potencijala, vrlo brzo preći put od značajnog uvoznika električne energije (početkom vijeka se uvozilo oko 30% ukupne energije) do respektabilnog izvoznika ‘čiste-zelene’ energije. Ako se svemu tome doda otvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje ukupne državne infrastrukture (prevashodno saobraćajne i energetske), kao i otvaranje mogućnosti za konkurisanje za bogate evropske projektne fondove, postaje jasno zašto je energija prioritetna oblast, naročito ako se materija sagledava iz ekonomskog ugla”, kazao je Mujović za “Vijesti”.

Slijedeći dobre primjere evropske prakse i uvažavajući sopstvene prirodne i energetske resurse, S3 Strategija, prema njegovim riječima, prepoznaje obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost kao fundamentalno važan prioritet.

“Sve strože evropske direktive sa ciljem redukovanja nivoa CO2 i efekta ‘staklene bašte’, kao i efikasnog korišćenja energije, razvoj ekološke svijesti stanovništva, bogatstvo voda i povoljan geografski položaj Crne Gore sa aspekta raspoloživosti energija vjetra i sunčevog zračenja, ukazuju na ovaj strateški pravac kao veliku razvojnu šansu Crne Gore”, kazao je on.

Saša Mujović
Saša Mujović(Foto: UCG)

Mujović je istakao da je akademska zajednica intenzivno uključena u istraživačke aktivnosti i podržana od strane privrednih partnera spremna da pomjera granice i nudi nova rješenja kako bi proces primjene S3 Strategije bio što uspješniji.

Vizija u toj oblasti do 2024. je da Crna Gora bude prepoznata kao regionalno energetsko čvorište, sa visokim stepenom iskorišćenosti obnovljivih izvora energije i mineralnih sirovina na principima cirkularne ekonomije i održive životne sredine.

Ciljevi u tom sektoru su povećanje inovativnog korišćenja obnovljivih izvora energije i inovativnih aktivnosti pri recikliranju i valorizaciji otpada.

Predstavnica u Ministarstvu nauke Milena Milonjić istakla je da fakultet kojim rukovodi Mujović pruža podršku crnogorskim kapacitetima za proizvodnju električne energije već decenijama, a sada ulaže napore u savladavanje tehnologija koje su u vezi sa obnovljivim izvorima energije pored hidroenergije.

“Pažnju se usmjerava na inovacije u vezi sa optimizacijom energetskih sistema i novih načina skladištenja energije. To su vrlo važne teme za energetske sisteme koje zavise od obnovljivih izvora, kao što je crnogorski, jer ti izvori ne garantuju kontinuitet snabdijevanja. U privrednom sektoru ima malih i srednjih preduzeća angažovanih u razvoju tehnologija za unapređenje energetske efikasnosti sa ozbiljnim ambicijama”, kazala je za “Vijesti” Milonjićeva, koja je radila na izradi Strategije.

Načelnica Direkcije Ministarstva za EU okvirne programe za istraživanja i inovacije kazala je da je doprinos energetskog sektora nacionalnom BDP-u iznosio šest odsto 2017. i da su kapaciteti sektora za proizvodnju električne energije uglavnom zasnovani na hidropotencijalu čiji udio je oko 60 % (dvije velike elektrane i oko 30 malih) i fosilnim gorivima, čiji udio je oko 40 % (Termoelektrana Pljevlja).

“Struktura izvora proizvodnje se ubrzano mijenja, jer su puštene u rad dvije velike vjetroelektrane, a jedna velika solarna elektrana će uskoro početi da radi. Međutim, zemlja nema dovoljno energije, naročito zato što se proizvodna ponuda i tražnja u potrošnji ne podudaraju. U tom smislu, značajan je novi podvodni kabl za prenos električne energije između Crne Gore i Italije koji počinje rad 2019, obezbjeđujući bolju međunarodnu povezanost. Tržište električne energije je funkcionalno i omogućava određivanje cijena, a domaće zakonodavstvo je uglavnom usklađeno sa evropskim; dakle, okvirni uslovi za dalji razvoj sektora su postavljeni”, pojasnila je ona.

Predstavnica Ministarstva ističe da hidroenergija obezbjeđuje dvije trećine ukupne proizvodnje energije u zemlji, ali da je samo 17 odsto njenog teoretskog potencijala do sada eksploatisano.

Vjetroelektrana Krnovo
Vjetroelektrana Krnovo(Foto: Boris Pejović)

Kaže i da snaga proizvedena od vjetra može da dostigne do 25 odsto (925 GWh) godišnje potrošnje energije u zemlji.

“Vjetroelektrane Krnovo (72 MW) i Možura (46 MW), ukazuju na pravac razvoja korišćenja potencijala vjetra. S obzirom na to da je vjetroelektrana na Krnovu postavljena na do sada najvišoj nadmorskoj visini u Evropi, može se reći da se Crna Gora pozicionirala kao testno okruženje za primjenu ovih tehnologija u ekstremnim uslovima. Energija sunca je vrlo perspektivna, jer prosječan godišnji broj sunčanih sati u Crnoj Gori prelazi 2.000 sati godišnje, dok priobalne regije imaju više od 2.500 sati godišnje. Solarna energija se do sada najviše koristila za termičko grijanje i hlađenje građevinskih objekata. Prva velika solarna elektrana planirana je na Briskoj gori, snage 250 MW”.

Milonjićeva navodi i da Crna Gora ima velike mogućnosti za korišćenje energetskog potencijala drvnog otpada.

“Sektor prerađivačke industrije generiše ili je generisao određene količine industrijskog otpada sa upotrebnim potencijalom, koji je prethodno potrebno utvrditi. Najveći upotrebni potencijal u strukturi industrijskog otpada imaju elektrofilterski pepeo, crveni mulj, šljaka, metalna prašina i drvni otpad. Radi karakterizacije otpada potrebno je odrediti fizičke, geohemijske, hemijske, mineraloške, biološke, ekotoksitološke i termičke karakteristike. Logičan nastavak procesa karakterizacije jeste izbor postupka za dalje rukovanje/upravljanje otpadom u skladu sa principima cirkularne ekonomije”.

Damjanović: Težimo privredi baziranoj na znanju

Mujović je ocijenio da je S3 strategija pravi primjer kako strateško promišljanje i angažman državnog aparata može objediniti akademsku i privrednu zajednicu i kako se kreira radni ambijent koji rezultira zajedničkom razvojnom vizijom.
Napomenuo je da je izrada bila dugotrajan i mukotrpan proces.

“Krenulo se od utvrđivanja presjeka stanja, definisanja polaznih osnova i mjerenja sopstvenog ekonomskog, naučnog i inovacionog potencijala, a cijela Strategija je završena jasnim izdvajanjem onih oblasti od kojih crnogorsko društvo može očekivati najveću benefit”.

Ministarka nauke Sanja Damjanović istakla je da je Crna Gora prva zemlja van Evropske unije koja ima taj važan strateški dokument.

“Očekujemo da će implementacija S3 strategije u srednjem i dugom roku dati vidljive rezultate na transformaciju naše privrede ka privredi baziranoj na znanju i otvoriti nove šanse za razvoj domaćih preduzeća”, kazala je ona za “Vijesti”.

Proces izrade S3 strategije je koordiniralo Ministarstvo nauke uz pomoć Ministarstva ekonomije, a trajao je dvije godine. U izradi je učestvovalo oko 300 aktera iz poslovnog, akademskog, civilnog i javnog sektora.


Vidi sve komentare

Najčitanije iz sekcije Nauka