POLITIČKA SCENA U 2019.

Godina kongresa i preloma

“Od moguće prvostepene presude u slučaju državni udar, zavisiće mnoge tendencije na političkoj sceni i u crnogorskom društvu”, kaže Daliborka Uljarević
4854 pregleda 8 komentar(a)
“Kongres DPS će učiniti jasnijim i poziciju Markovića”, Foto: Filip Roganović
“Kongres DPS će učiniti jasnijim i poziciju Markovića”, Foto: Filip Roganović
Ažurirano: 02.01.2019. 08:13h

Partijski kongresi i prateće pojave, kao što su afere radi eliminisanja unutarstaranačke konkurencije, poziciniranje stranaka u susret narednim parlamentarnim izborima ili velika obećanja, obilježiće političku scenu tokom 2019. u čijoj se prvoj polovini očekuje i prvostepena presuda za navodni državni udar Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću

Upravo od odluka lidera Demokratskog fronta (DF) zavisi da li će Skupština Crne Gore usvojiti izmjene izbornog zakonodavsta jer je za to potrebna podrška dvije trećine poslanika, koju mogu sastaviti samo dvije najbrojnije političke grupacije.

Glasovi poslanika vladajuće koalicije i DF u prvom, odnosno tri petine u drugom krugu ako ne bude uspjeha u prvm glasanju, potrebne su i za izbor vrhovnog državnog tužioca (VDT) na jesen - kada ističe mandat Ivici Stankoviću.

Iako je zahtjev za izbornom reformom stigao iz Brisela koji pomno prati crnogorsko pravosuđe, kao i slobodu izražavanja u okviru čega su najavljene izmjene medijskih zakona, EU zbog izbora za Evropski parlament u 2019. neće mnogo mariti za Crnu Goru, osim ako na Balkanu ne bude nekih trusnih pomjeranja.

Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević kaže da će 2019. biti godina partijskih kongresa koji će dati orjentire oko kojih će se kreirati politička realnost.

“Logično, najviše će se iščekivati i pratiti kongres DPS-a (odložen za drugu polovinu). Kongres će učiniti jasnijim i poziciju premijera (Duška) Markovića, ali i Đukanovićeve unutarpartijske kalkulacije, kao i da li će DPS najaviti mogućnost širenja koalicionog kapaciteta”, kaže Uljarević.

Na posljednjem Kongresu DPS-a održanom 20. juna 2015. za šefa partije je izabran Đukanović koji, sudeći prema dosadašnjim izjavama, ne planira da se povuče sa partijskog vrha, iako je u međuvremenu izabran i za predsjednika Crne Gore. Za njegovog zamjenika tada je izabran Duško Marković, dok je predsjednik Političkog savjeta postao Svetozar Marović.

Polovinom 2019. trebalo bi da se održi i Kongres Bošnjačke stranke (BS) za čijeg se lidera Rafeta Husovića odavno spekuliše da se povlači, dok se kao njegovi nasljednici vide ministar saobraćaja Osman Nurković i poslanik Ervin Ibrahimović.

“Partije koje se nalaze u gravitacionom polju DPS-a, trudiće se da njihovi kongresi prođu rutinski”, kaže Uljarević.

Na opoziconom polu kongresi čekaju SDP i Demokrate.

“SDP će morati ozbiljno da pripremi svoj kongres, koji bi, takođe, trebalo da donese kadrovska osvježenja, ali i da preciznije utemelji poziciju SDP-a u perspektivi. Kongres Demokrata će, pretpostavljam, fokus imati na platformi za naredne parlamentarne izbore”, navodi Uljarević.

Crnogorsku opoziciju, dodala je ona, karakteriše nejedinstvo i izostanak kapaciteta pojedinih aktera da pokažu tolerantniji pristup prema razlikama, što vodi konfrontacijama.

Zbog toga se, kaže ona, nekad stiče utisak da su opozicione partije međusobno veći neprijatelji, nego što im je DPS protivnik.

Ona kaže da postoje tri opoziciona izraza koji ni unutar sebe nijesu jednoznačni. To su DF, Demokrate-URA, i ostatak opozicionih stranaka.

“Nije realno da u 2019. dođe do bitnijih promjena u ovoj konstelaciji, jer su neki od ovih izraza i vrednosno drugačiji, a i odnosi među njima su urušeni”, kaže Uljarević.

Od moguće prvostepene presude u slučaju državni udar, napominje ona, zavisiće mnoge tendencije na političkoj sceni i u crnogorskom društvu:

“U slučaju osuđujuće odluke, DF će biti satjeran uza zid i prinuđen na radikalniji politički izraz. Ali, taj proces će izvjesno još trajati jer će proći sve instance”.

Šta će biti sa imovinom SPC i medijima

Vlada je najavila da će tokom 2019. godine utvrditi Predlog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ali to nije prvi put da vlast najavljuje zakon kojim će regulisati pitanje imovine SPC u Crnoj Gori.

“Zakon o slobodi vjeroispovijesti je, nažalost, sredstvo za političku polarizaciju i manipulaciju. Radi se o pitanju koje zahtijeva poseban pristup, široke konsultacije sa jasnom i dobrom namjerom da se zaista obezbijede vjerske slobode, uz puno poštovanje najbolje komparativne prakse”, kaže Uljarević.

Ona ukazuje da medijsko zakonodavstvo, čije su promjene najavljene za 2019., predugo čeka da bude unaprijeđeno.

“Sloboda medija, bezbjednost novinara, finansiranje medija iz javnih fondova, nezavisnost javnog servisa RTCG, su samo ključna otvorena, a neriješena pitanja u ovoj oblasti. Vlast, u proteklih par godina nije pokazala iskrenu namjeru da popravi to stanje, ali jeste demonstrirala perfidni pritisak na medije koji predstavljaju platformu i nosač kritičke oštrice, uz paralelno nerješavanje slučajeva napada na novinare i partijsko pokoravanje RTCG. Upravo odnos prema medijima i NVO koji imaju kritički pristup prema vlastima je ponajbolje ogolio sve deficit demokratskih kapaciteta vlasti”, navela je ona.

Čeka li nas i v.d. u VDT?

Dok EU čeka najavljeni izlazak Velike Britanije u martu, izbori za EP su u maju koji će rezultirati izborom novog saziva Evropske komisije u novembru, kada će se više znati šta očekivati od proširenja.

“Proces proširenja već neko vrijeme nije primarni fokus EU, a Crna Gora je simuliranjem reformi potrošila dragocjeno vrijeme u klimi koja je bila podržavajuća za proširenje. Nezavisno od izbora za EP, Crna Gora ima svoje zadatke i kasni u njihovom ispunjavanju do mjere da je 2025. sada već teško dostižna za članstvo u EU, pa bi se stoga više trebali naši zvaničnici baviti domaćim poslovima, a manje trošiti u analizi prilika u dvorištu EU”, kaže Uljarević.

EU je tražila reformu izbornog zakonodavstva, a u njenom stalnom fokusu je stanje u pravosuđu.

“Izbor VDT-a i obezbjeđivanje dvotrećinske većine je, iz ove perspektive, nemoguća misija. Nije isključeno da i tu imamo preslikano stanje Sudskog savjeta, a to je ulazak VDT-a u v.d. stanje. Ovako kreirana realnost je direktna odgovornost političara, sa akcentom na vladajuću strukturu”, zaključila je Uljarević.

Preporučujemo za Vas