Lekić: Tužilaštvo napadaju jer je počelo da radi

Đukanovićeve službe koje diriguju i finansiraju novcem građana razuđenu medijsku logistiku propagande, organizovale su pravu hajku diskreditovanja Tužilaštva kao institucije, rekao je Lekić
31 komentar(a)
Miodrag Lekić, Foto: Boris Pejović
Miodrag Lekić, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 10.09.2015. 05:19h

Lider Demosa Miodrag Lekić ocijenio je da su hapšenja čelnika Budve prvi nagovještaji nezavisnosti Vrhovnog državnog tužilaštva i Specijalnog tužilaštva. Lekić je u razgovoru za “Vijesti” rekao da su napadi provladinih medija na Tužilaštvo dokaz da su prvi konkretni potezi tužilaca izavali nezadovoljstvo u vrhu vlasti, ali i da će Tužilaštvo morati da pokaže još konkretnih rezultata.

  • Da li su, prema Vašem mišljenju, najnovija hapšenja čelnika Budve, većinom funkionera DPS-a, rezultat obračuna unutar vladajuće elite - konkretno Đukanovića sa Marovićem ili nagovještaj nezavisnosti VDT-a i Specijalnog tužilaštva?

Sklon sam da vjerujem da se radi o prvim nagovještajima nezavisnosti VDT-a i Specijalnog tužioca.

  • Kako komentarišete napade provladinih medija na VDT i Specijalno tužilaštvo zbog navodnog curenja informacija u vezi sa posljednjim hapšenjima u Budvi?

To je bio zapravo dokaz da su konkretni potezi Tužilaštva dočekani nezadovoljstvom vrha vlasti. Rekao bih, loše prikrivrenim nezadovoljstvom.

Nećemo podržati Rezoluciju o NATO-u koja dijeli i prebrojava

Đukanovićeve službe koje diriguju i finansiraju novcem građana razuđenu medijsku logistiku propagande, organizovale su pravu hajku diskreditovanja Tužilaštva kao institucije, VDT-a i Specialnog tužioca. A da bi ova providna, duboko antievropska operacija vrha vlasti dobila groteskne dimenzije u istom paketu napada su se našli predstavništvo EU, njen šef Mitja Drobnič, nezavisni mediji, autonomne NVO. Ukratko, radi se o direktnom pritisku na Tužilaštvo, čak i pokušajima tabloidnog utjerivanja straha. Ishod ovog disciplinovanja tužilaštva će zavistiti od nekoliko faktora.

  • Koji su to faktori?

Prvo, spremnost Tužilaštva na istrajnost i hrabrost u opredjeljenju da se poštuje zakon. Drugo, pošto je valjda svakome jasno da aktuelna medijska operacija deskreditacije i blaćenja tužilaštva nije mogla odvijati bez Đukanovićevog odobrenja, očekivana je reakcija i međunarodnih faktora. Njihovo voljno ili nevoljno partnerstvo sa Đukanovićem i njegovim krugom ih obavezuje na oštro upozorenja da se prestane sa opstruiranjem početaka ustavno institucionalne borbe protiv korupcije i kriminala. Ukoliko ovakvo upozorenje izostane, smatram da međunarodne adrese rizikuju jačanje nepovjerenja, pa i određenu kompromitaciju u našoj sredini, time i pad podrške za aktuelne projekte integracija. Treće, domaća demokratska javnost treba da ohrabri početne napore istražno-pravosudnih organa u borbi protiv kriminala i korupcije, posebno na visokom nivou.

  • Da li tužilaštvo već zaslužuje dobru reputaciju nakon, ipak, početnih koraka u Budvi?

Imajući u vidu nasljeđe, za građenje povjerenja Tužilaštvu treba mnogo više konkretnih rezultata. Objektivno govoreći njih očekuje ogroman posao. Mnoge opštine liče na Budvu, osim što su siromašnije. Dakle, radi se o zaduženim i bankrotiranim opštinama u kojima su zajedno ogroman broj zaposlenih, uglavnom partijskom linijom, i korupcionaške afere opštinski čelnika. U stvari, opštine su po načinu djelovanja i neodgovornosti imitirale vladu. Zato nisu bili korigovani od nikoga. To je zapravo jedan sistem. Računi sada pristižu. Ipak, slučaj Budve i ovo što se tamo dešava ofira mnogo toga, što zaslužuje i pažnju Ustavnog suda.

“Ako se nešto ne promijeni, treba organizovati širok pokret protiv propadanja ove zemlje”

  • Na šta mislite?

Ako desetak članova jedne partije zvanično dobiju od nadležnog državnog organa tretman kriminalne grupe, to mora imati šire implikacije za tu partiju. Ostavimo za trenutak po strani politički skandal da se šef te partije istim povodom nije ni oglasio u javnosti, da se na terenu ista partija primarno i opsesivno koncentrisala na jurenje većine u lokalnom parlamentu i dalje gladna vlasti u opljačkanoj opštini. Dakle, Ustavni sud bi morao imati obavezu da procijeni stepen opasnosti partije okvalifikovane kao kriminalne grupe za funkcionisanje ustavno-demokratskog poretka.

  • Da li je stav Demosa o protestima koje organizuje DF promijenjen pošto ste ranije saopštili da nećete učestvovati. Ovo Vas pitam jer je SNP ili dio SNP-a promijenio svoju poziciju i sada najavljuju da će učestvovati, makar na simboličan način.

Mi iskreno želimo uspjeh komponentama sadašnjeg DF da ostvare javno zacrtane ciljeve protesta. Iz vrlo preciznih razloga ostajemo pri stavu da nećemo učestovati na tim protestima. Naime, ako vas neko javno kvalifikuje, kao što je, na naše veliko iznenađenje učinjeno iz sadašnjeg DF (citiraću samo dio iz prikupljene dokumentacije) “kao saradnike DPS-a, osnovani od Udbe, nekih novina, određenih ambasada, pa i masona, da ste dio nekog tajnog plana B, i sl.”, sve to praćeno i anonimnim saopštenjima određenog nivoa - u takvim uslovima se ne može ići u zajedničke akcije. Uslov za učešću Demosa u ozbiljnim akcijama mora prethoditi ozbiljno i odgovorno javno nastupanje uz adekvatnu komuniciju sa nama.

  • Vi smatrate proteste legitimnim?

Smatram ih legitimnim, na bazi ustavnog prava i zakonskih pravila. Ova vlast zaslužuje manifestacije narodnog bunta. Ako se situacija ne promjeni, treba organizovati neki vid širokog pokreta otpora protiv propadanja ove zemlje, sa što je moguće više građansko demokratskih subjekata u njemu, koji će uz uzajamno poštovanje, zajedno djelovati, pa i dobro osmišljenjim protestima.

  • Na dnevnom redu parlamenta ubrzo će se naći Rezolucija o integraciji Crne Gore u NATO, za koju ste rekli da za cilj ima da i bez poziva za članstvo dovede do prebrojavanja i podjela u Crnoj Gori. Da li će Demos u parlamentu podržati taj dokument?

Skupštinska deklaracija o “napredovanju Crne Gore u NATO” i to u momentu valjda vrhunca ekonomsko-dužničkog, političko-institucionalnog, kriminalno-korupcionaškog haosa u zemlji nije ništa drugo nego nova igranka za javnost. Jasna je namjera dramaturga ove predstave, kojom i bez pozivnice treba pojačati podjele i prebrojavanja u Crnoj Gori kako bi se skrenula pažnja sa teškog stanja u zemlji. Dakle, nema ozbiljnog pokretanja reformske strategije izlaska zemlje iz duboke krize, nema pravno-krivičnog raspleta za kršenje Ustava i zakona sa ogromnim štetama za zemlju o čemu se ovih dana optužuju oni koji vode državu, dakle visoki funkcioneri SDP-a i DPS-a. Umjesto toga se priprema propagandna deklaracija, parapatriotskog sadžaja, ovoga puta o “napredovanju Crne Gore u NATO”. Ritualnim traženjem da se uđe tamo gdje niste pozvani, podsticanjem autokolonijalnog mentaliteta se, između ostalog, grubo vrijeđa i crnogorska istorija. Pri tom se uporno ignoriše pitanje ispunjavanja javno zadatih uslova za NATO integracije. Deklaracije koje lažno predstavljaju stvarnost u zemlji još više udaljuju pozivnice svih ozbiljnih međunarodnih subjekata. Iz navedenih razloga Demos će u parlamentu glasati protiv, jasno se ditancirati od ove nove potemkinovske operacije aktuelne vlasti.

  • Kako komentarišete poziv Mitropolita SPC u Crnoj Gori Amfilohija i učešće dijela opozicije na tom sastanka o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti? Da li je vas pozvao na taj sastanak pošto je dio medija upravo u prvi plan isticao informaciju da vas nije pozvao?

Pobornik sam demokratskog principa da se država ne miješa u crkvene poslove, a da se crkva ne miješa u državne poslove. Nisam pak pristalica, na teorijskom planu, tendencije “nacionalizovanja Hrista”, što je nešto složenija tema, pa i na širem prostoru. Ovaj Zakon pokreće veoma delikatna pitanja - od visoko duhovnih tema do zemaljskih dana crkvene imovine. Sve to uz veliku senzibilnost vjernika i uopšte građana. Prelazeći na teren konkretnog smatram da Đukanović, Vujanović i ostali ne treba da se kriju iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava i ove putujuće farse.

Medijski napadi na Tužilaštvo govore da je vrh vlasti konkretne poteze dočekao sa nezadovoljstvom

Pitanje je državno kao takvo važno i sa mogućim posljedicama. Neka otvore karte do kraja i neka kažu i argumentuju javnosti šta su naumili, preuzimajući odgovornost za dalji tok situacije. Mislim da treba da razgovaraju sa vjerskim prvacima, tim prije što se međusobno poznaju i što su već sarađivali u raznim prilikama. Ne bih sada ulazio u temu kome u ovom trenutku odgovara buđenje starih resentimana.

Opozicija je prihvatila predlog za dijalog. Što se tiče poziva, nema misterije, stigao je na Demos, nakon čega smo odredili našeg predstavnika na tom sastanku.

Bonus video: