Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) Zlatko Lagumdžija ocijenio je da ta država sa geografske, istorijske i političke tačke gledišta ima pravo na Sutorinu, ali i da ta sporna oblast ne može biti dio BiH jer ona prava izvlači iz Badinterove komisije u kojoj se ne pominju granice AVNOJ-ske Jugoslavije.
Badinterova komisija je arbitražni organ koji je 91. uspostavilo Vijeće ministara Evropske ekonomske zajednice (sadašnje EU) čiji je zadatak bio da rješavanjem spornih pravnih pitanja pospješi mirno rješavanje krize u SFRJ.
Lagumdžija je na svom blogu napisao da BiH ne smije sebe dovesti u poziciju da na bilo koji način, a naročito odlukom parlamenta, daje sumnju u odnos prema Badinterovoj komisiji.
"Da jednom rezolucijom kažemo da svoja prava ne izvlačimo iz Badinterove komisije, već iz Berlinskog kongresa ili drugih "pred Badinterovih" istorijskih činjenica", napisao je Lagumdžija.
On je podsjetio da je šef komisije Robert Badinter u Mišljenju broj 2 govorio o pravu na samoodređenje naroda. Na pitanje da li pojedini narodi u bivšim republikama imaju pravo na samoopredjeljenje koje uključuje i nove granice, podsjeća ministar, Badinter je bio vrlo jasan i eksplicitan”.
Tu stoji da svi imaju pravo na samoopredjeljenje, ljudska prava i slobode ali bez izmjena granica u trenutku nezavisnosti bivših republika", naveo je Lagumdžija u autorskom tekstu.
U Badinterovom mišljenju se navodi da „narod ima pravo na samoopredjeljenje, ljudska prava i slobode, ali bez izmjena granica u trenutku nezavisnosti osim ako se države dogovore suprotno".
"Ako mi neko nađe, neki doktor nauka, da se u Badinterovoj komisiji u njenom izvještaju spominju AVNOJ-ske granice kao granice BiH, ja ću mu pokloniti svoj doktorat iz kompjuterskih nauka. A neka taj doktor podere svoj doktorat ako toga tamo nema", napisao je šef diplomatije BiH.
Lagumdžija je dodao da su granice koje je BiH posjedovala u katastarskim knjigama, na teritorijama na kojim je u tom trenutku imala izvršnu i sudsku vlast, u trenutku priznanja, granice koje ona i dalje posjeduje.
"Na osnovu toga su države bivše Jugoslavije izvršile uzajamno priznanje. Otvarajući, negirajući to, čak i nečim što liči na negiranje toga, dolazimo u poziciju da mi ne priznajemo ono što niko od nas nije ni tražio da priznamo. Jer to i bez nas kaže međunarodno pravo. Ovako bi se sami doveli u poziciju da Školj kod Neuma postane upitan", smatra ministar BIH.
Možemo da ostanemo i bez Školja
"Tražeći Sutorinu, možemo da izgubimo Školj, zato što se Školj nalazio u katastarskim knjigama Neuma, a ne Stona. I to je suština. Školj je u BiH po principu Badintera, ovog o kojem sada govorim. A Sutorina je tada bila u knjigama Crne Gore, i to treba da znate", naveo je on. Lagumdžija je dodao da BiH otvarajući ovo pitanje, dolazi u poziciju da može ostati i bez Školja i bez Sutorine.
Bonus video:
