Mir i stabilnost, očuvanje i jačanje međunarodnog subjektiviteta, teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine (BiH) trajno i najvažnije političko opredjeljenje a svako narušavanje politički avanturizam sa nesagledivim posljedicama, ocijenjeno je iz Asocijacije nezavisnih intelektualaca, Krug 99.
Oni su reagovali povodom interpretacija kojima se Krug 99 dovodi u vezu sa inicijativama o priključenju područja Sutorine BiH.
Predsjednik Adil Kulenović, kazao je u saopštenju dostavljenom agenciji MINA da nekoliko njihovih članova učestvuje u "senzibilizaciji javnosti" o tom pitanju, "ali da Krug 99 ni na koji način ne stoji iza tih medijskih, političkih i drugih kampanja".
"Krug 99 polazi od uvjerenja da su mir i stabilnost, očuvanje i jačanje međunarodnog subjektiviteta, teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH trajno i najvažnije političko opredjeljenje bosanskohercegovačke državotvorne javnosti, i da svako narušavanje takve, na žalost, krhke pozicije BiH, jeste politički avanturizam sa nesagledivim posljedicama, kako za BiH tako i region u cjelini", rekao je Kulenović.
Krešendo je uvijek bio krvav
Kako je ocijenio, svaki politički postupak ili građanska inicijativa, mora biti samjeravan racionalno, bez populističkih strasti, i u kontekstu krajnjih konsekvenci, "odnosno koliko takve inicijative mogu uticati ili biti iskorišćene za dalje jačanje ili slabljenje državne pozicije BiH".
"Aktuelne inicijative i rasprave o Sutorini, kao i druge namjeravane, kojima se otvara pitanje državnih granica BiH na osnovu interpretacije istorijskih prava kao ključnog argumenta, su opasan uvod u novu "balkanizaciju" ovih prostora, čiji je krešendo uvijek bio krvav", rekao je Kulenović.
On je naveo da uvjerenje Kruga 99 nije samo u skladu sa stavovima ključnih faktora internacionalne politike da je pitanje granica na Balkanu završeno.
"Ono je u skladu sa činjenicom da je u procesu disolucije SFRJ, Republika Bosna i Hercegovina stekla ravnopravan internacionalni (međudržavni) pravni status sa drugim republikama bivše Jugoslavije priznanjem rezultata referenduma o nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine u tadašnjim, postojećim, granicama", kazao je Kulenović.
On je mišljenja da rasprave o Sutorini ne iznose nijedan relevantan argument zasnovan na kriterijima međudržavnog prava u sličnim situacijama, niti vjerodostojnu naučnu analizu kojom bi se pobio višegodišnji rad meritorne državne komisije o razgraničenju.
"BiH ima internacionalno priznanje svog državnog subjektiviteta, ali još uvijek nema faktičko priznanje od strane susjednih država koje se stiče međusobnim priznanjem i ratifikacijom granica", kazao je Kulenović.
On je poručio je da ratifikacijom sporazuma o granicama s Crnom Gorom de facto bi se po prvi put i u međudržavno-pravnim relacijama priznale granice Bosne i Hercegovine u faktičkom i ne samo političkom smislu.
"Rušenjem ovog sporazuma biće otvoren prostor i razlog za dalje odlaganje ratifikacije granica sa Srbijom i Republikom Hrvatskom. Svaka od pomenutih država ima ratifikovane granice svog državnog teritorija bar sa nekim od susjednih država, dok BiH, bez i jedne priznate granice, i dalje ostaje prostor nagodbi i nagađanja upravo interpretacijama i argumentima prošlosti", kazao je Kulenović.
On je naveo da se tom inicijativom zaklanja realno postojeći problem i nužnost rješenje problema granica u Neumu, što uključuje i izlaz na međunarodne plovne puteve.
"BiH ne smije unutrašnjopolitičkim potezima stvarati ambijent za ostvarivanje vjekovnih aspiracija za izlazak na more drugih država, niti postajati prostor za njihova nadmetanja, koje je tako često u prošlosti skupo plaćala", smatra Kulenović.
Nesporazum oko Prevlake ne rješavati preko BiH
Isto tako, dodao je on, aktuelni nesporazumi Hrvatske i Crne Gore oko Prevlake ne smiju se rješavati preko BiH politizacijom pitanja Sutorine, tim prije ako se ima u vidu nevoljkost u ratifikovanju prethodno sačinjenog sporazuma o Neumu.
"Usporavanja, sada sasvim izvjesnog, puta Crne Gore u EU i NATO integracije putem aktiviranja mehanizma nerješenih granica, i moguće dugogodišnje međunarodne arbitraže o pitanju Sutorine, nije ni u kakvom strateškom interesu Bosne i Hercegovine. Naprotiv", poručio je Kulenović.
On je dodao da, polazeći od načela reciprociteta u međudržavnim odnosima i Crna Gora, koja će najvjerovatnije biti član EU prije BiH, može odgovoriti istom mjerom, upravo na bazi reciprociteta onda kada BiH to bude najpotrebnije.
"U strateškom je interesu BiH razvijanje dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa sa stabilnom Crnom Gorom gdje bi 254,4 kilometara zajedničke i mirne granice trebalo biti faktor međusobne sigurnosti i saradnje, povod za brže saobraćajno povezivanje i cestovnim, i željezničkim putem, a posebno prema luci Bar za koji BiH ima strateški privredni interes", zaključio je Kulenović
Bonus video:
