ĐUKANOVIĆEV GOVOR

Gavrilo Princip je bio terorista, CG to nije podržala

Istorijska je činjenica da ona nije podržala teroristički akt koji je bio povod za rat
192 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 19.11.2014. 20:17h

Istorijska je činjenica da Crna Gora nije podržala teroristički akt koji je bio povod za Prvi svjetski rat, kazao je premijer Milo Đukanović na Svečanoj akademiji povodom 100 godina od početka Prvog svjetskog rata.

Đukanović je u Crnogorskom narodnom pozorištu kazao da je Crna Gora u rat ušla kao postradala i osiromašena zemlja, nepunu godinu nakon što je okončala svoje učešće u Balkanskim ratovima. "Učinila je to ostajući vjerna svojim savezničkim obavezama, vođena principima odbrane slobode i nezavisnosti i nepovredivosti međunarodnog prava. Istorijska je činjenica da ona nije podržala teroristički akt koji je bio povod za rat.

Niti je smatrala da se političkim ubistvima rješavaju problemi bilo kog naroda" rekao je Đukanović i dodao da je su Crnoj Gori nuđene razne povoljnosti ako se uzdrži od ulaska u rat. Premijer je podsjetio da je cnogorska vojska ubrzo bila prinuđena da položi oružje, a kralj Nikola i tadašnja Vlada su napustili Crnu Goru a da su nakon oslobođenja, suočeni s neminovnošću stvaranja velike južnoslovenske države na Balkanu, u kojoj nije bilo mjesta za crnogorsku posebnost, vodili su tešku političku i diplomatsku borbu za pravo crnogorskog naroda da sam odluči o svojoj budućnosti.

"Svi su naravno znali da ni kralj, ni Vlada, ni narod nijesu bili protivnici ujedinjenja. "Smatrali su nepravdom da Crna Gora bude ukinuta kao država, da uđe u jugoslovensku državu na sraman način, bez uvažavanja njenog nacionalnog i državnog imena, i velikog istorijskog djela i nasljeđa. Kralj Nikola u jednom od proglasa piše: “Kad je neprijatelj, slomljen silnim udarcima udruženih saveznika napustio našu milu Crnu Goru okupirala ju je, u ime Vlade Srbije njena vojska... Da bi se kao Pilat, mogla od ovoga bogomrskog i u istoriji nezapamćenog zločina pravdati i preturiti ga na narod Crnogorski, ona je falsifikovala volju narodnu" kazao je premijer.

On je dalje citirao kralja Nikolu navodeći da je Srbija skupila je tzv. Veliku narodnu skupštinu koja i ne postoji kao ustanova po našem Ustavu, a kamo li da je nadležna da rješava o sudbini Crne Gore....

"A zašto sve ovo... Zato što žele stvoriti od Crne Gore jedan ili dva okruga srbijanska, a ne ravnopravnoga brata. Zato što znaju da je želja svakog Crnogorca da stupi u jedinstvo jugoslovensko na ravnoj nozi sa Srbijom, a ne nikako drukče" citirao je Đukanović kralja Nikolu.

Đukanović je kazao da je tragika Crne Gore jedinstvena i po tome što je na kraju uz sva stradanja ostala i bez države.

"Nelegalnim odlukama nelegitimne Podgoričke skupštine, koja je suštinski bila instrument državnog prevrata u službi tuđih interesa, ugašena je crnogorska nezavisnost i dinastija, a jedna od država učesnica Prvog svjetskog rata, u koji je ušla kao saveznica Srbije, anektirana je i svedena na njen okrug. Takvim je ostala i u kasnijoj kraljevini. Ostaće upamćena u evropskoj i svjetskoj istoriji po paradoksu da je kao država pobjednica nestala sa geografske karte. Neki su to nazvali zločinom Mirovne konferencije, kao Amerikanac Vitni Voren. Sve je tada bilo uzalud, pa i naklonost predsjednika SAD Vudroa Vilsona" naveo je premijer.

On je dodao da je, od nestanka Crne Gore nakon Prvog svjetskog rata do danas, napisano hiljade stranica o nepravdi koja joj je učinjena i da postoji hiljade dokaza da je pravda bila na strani Crne Gore. "Iako je sve urađeno da se više nikad ne čuje za bilo kakvu crnogorsku posebnost, baš to je bio podsticaj pokretu za obnovu crnogorskog nacionalnog i državnog identiteta.

Svoju snagu taj pokret je crpio iz ubijeđenosti u pravednost ovakvih ciljeva. Vremenom, omasovljen mladim ljudima bliskim ideji političke ljevice, tokom Drugog svjetskog rata on je objedinio dvije velike crnogorske težnje – antifašizam i obnovu crnogorske državnosti. U dugoj crnogorskoj istoriji nije bilo tako velikih ideala i izazova. Te dvije snažne civilizacijske vrijednosti, nadahnute pobjedon nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu, pretvorene su u novi zamah i procvat crnogorskog društva u socijalističkoj Jugoslaviji. Iako je Crna Gora u jugoslovenskom okviru doživjela impresivan društveni preobražaj, sticaj okolnosti na globalnoj političkoj sceni, uz mnoge neriješene ekonomske i druge unutrašnje probleme, doveo je do sloma Jugoslavije i stavio Crnu Goru pred nova iskušenja" rekao je Đukanović.

Premijer je kazao i da Crna Gora nije ponovila grešku da 1999. godine "vođena instiktom savezničke odgovornosti uđe u rat s međunarodnom zajednicom".

"U najtežim vremenima sankcija međunarodne zajednice odoljeli smo mogućnosti da održavamo nacionalnu ekonomiju uz pomoć donacije, prekidajući time i očekivanje da se odričemo svojih u korist tuđih političkih interesa. Nijesmo podlegli atmosferi netolerancije prema različitostima u vremenu nacionalnih i vjerskih sukoba svuda oko nas, već smo očuvali mir, zbrinuli izgnanike otkud god da su došli i time učvrstili temelje svoje multietničnosti i multikulturalnosti. Obnovili smo nezavisnost ne ugrožavajući stabilnost društva, ne raspirujući sukobe sa susjedima, i promovišući najviše evropske demokratske standarde. Jednom riječju, pokazali smo mudrost i odlučnost da definišemo i nepokolebljivo slijedimo nacionalne interese Crne Gore" rekao je Đukanović.

Preporučujemo za Vas