Raspisivanje tendera za blokove koji se nalaze u spornom području za Hrvatsku bi, ukoliko ne dođe do dogovora sa Crnom Gorom, moglo predstavljati otežavajuću okolnost u sporu koji bi rješavao Međunarodni sud pravde ili arbitražni sud, smatra profesor Ivana Jelić.
Prema njenim riječima, Odlukom o izmjeni Odluke o određivanju blokova za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika, od 30. oktobra, Vlada Crne Gore je u suštini precizirala linije koje nijesu bile potpuno usklađene sa Protokolom o privremenom režimu na Prevlaci, Odlukom iz 2011. godine.
Jelić je pojasnila da je time Vlada donijela odluku koja se odnosi na praktična, odnosno tehnička pitanja, kojom štiti svoje državne interese u nedostatku sporazuma sa Hrvatskom, što je, kako je kazala, uobičajeno u ovim situacijama.
"Po mom mišljenju, nakon stupanja na snagu Protokola iz 2002. godine, trebalo je zaključiti i tehničke sporazume koji bi precizirali neke aspekte Protokola, ali i otvorili prostor za, zašto ne, zajednički nastup u istraživanju i iskorištavanju podmorja", navodi se u izjavi Jelić.
Ona je kazala da je taj jednostrani akt Crne Gore tehničke prirode i uobičajena procedura kada izostanu sporazumi koji su tehničkog karaktera i konkretizuju osnovni pravni akt, u ovom slučaju Protokol. Jelić je rekla da Odluka Vlade o određivanju blokova za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika iz 2011. godine nije bila u potpunosti usklađena sa Protokolom, a da ova sada jeste.
"Međutim, Crna Gora nije ucinila prekrsaj ni prvom Odlukom, jer ona nije proizvela posljedice u praksi, odnosno Crna Gora nije raspisivala tendere za sporno podrucje niti je dala na rasolaganje koncesionarima blokove koji bi povlacili bilo kakvu meĐunarodnu odgovornost Crne Gore", navela je ona.
Jelić je ukazala da je s druge strane, Hrvatska u svojim tenderima obuhvatila i područje koje je sporno.
"Crna Gora je, od 2013. godine, efikasnije pristupila rješavanje pitanja i zaštite teritorijalnog integriteta u ovom dijelu jer, i pored toga što je privremeni Protokol poštovan u načelu i nije bilo spornih pitanja između Hrvatske i Crne Gore, bilo je poteza od hrvatske strane koji su upućivali na zadiranje u vode Crne Gore, one koje su i u svim koncesionim ugovorima iz bivše SFRJ smatrane crnogorskim vodama", navela je ona.
Jelić je dodala da se novim hrvatskim tenderima zadire i u epikontinentalni pojas, »dakle podmorje koje, napominjem, nije predmet privremenog bilateralnog sporazuma odnosno Protokola o Prevlaci«.
Prema njenim riječima, potencijalnim koncesionarima je rizično da ulažu o pravne poslove u dijelu koji je pod sporom.
"A ovdje se radi o površini od 1.800 kvadratnih kilometara, koju Hrvatska prisvaja i to kao svoj epikontinentalni pojas što nema utemeljenja, a što je ponudila potencijalnim koncesionarima i prikazala na svojoj zvanicnoj mapi kao svoje blokove", kazala je Jelić.
Ona smatra da je Hrvatska tim aktom izašla iz okvira Protokola o Prevlaci i upala u zonu protivpravnosti. »Crna Gora, s druge strane, spori viđenje Hrvatske i smatra da joj inherentno pripada sporna povrsina«. Jelić je kazala da, koliko je upućena, razgovora o novom spornom pitanju između dvije strane, nije bilo, iako je Crna Gora pozivala na njih.
"Pošto su se Hrvati oglušili o poziv Crne Gore da povuče sporni tender, uslijedila je Odluka Vlade koja je, paradoksalno, izazvala revolt i političke opozicije u parlamentu Crne Gore, koji su shvatili da je Crna Gora dala Hrvatima svoj dio, ali i u Hrvatskoj koja smatra da joj Crna Gora na ovaj način želi uzeti dio teritorije i osporiti jurisdikciju nad ovim morskim pojasem", rekla je ona.
Jelić je navela da za istu odluku postoje oprečna razmišljanja i optužbe.
"A, odgovor je jednostavan to je pravni akt Crne Gore kojim se, usljed nemogućnosti dogovora sa suprotnom stranom, štite crnogorski nacionalni interesi, na znanje stavlja Hrvatima, trećim licima i svim zainteresovanim stranama, sta je prihvatljivo za Crnu Goru, te se sporna površina pravno štiti", kazala je ona. Jelić vjeruje da, iako je situacija sada zategnuta, da će obje strane naći minimum zajedničkog interesa i standarda da to pitanje riješe dogovorom, kao i da će biti spremne da razmotre zajednički nastup u smislu raspisivanja zajedničkih tendera i slično.
"U suprotnom, ukoliko do dogovora ne dođe, mislim da bi ovakvo ponašanje Hrvatske – raspisivanje tendera za blokove koji se nalaze u spornom području – moglo biti protumačeno kao agresivno i može biti otežavajuća okolnost za Hrvatsku u sporu koji bi rješavao Međunarodni sud pravde ili arbitražni sud", kazala je ona.
Ona se, kako je rekla, nada da će doći do razgovora i dogovora između Crne Gore i Hrvatske i da će se nastaviti dobrosusjedski odnosi, kroz saradnju i eventualno zajednička istraživanja i iskoriptavanje ugljovodonika, "a što je u korist obje strane i što će biti olakšavajuća okolnost za pitanje razgraničenja".
"Konačno, Vlada Crne Gore je u svom saopštenju i pozvala na nastavak razgovora kako o eksploataciji resursa, tako i u trajnom razgraničenju uz pomoć odgovarajuće međunarodne instance", zaključila je Jelić.
Bonus video:
