Opredjeljenje crnogorske i hrvatske vlade da pristupe istraživanjima i eventualnoj eksploataciji nafte i gasa u Jadranskom moru, nameće potrebu da se ubrza postupak za definitivno razgraničenja na prostoru Prevlake, kazao je bivši šef crnogorske diplomatije Branko Lukovac.
Iz crnogorske Vlade saopšteno da država štiti svoje interese u skladu sa međunarodnim aktima i da su spremni da nastave dijalog kojim bi se došlo do prihvatljivog rješenja za obje strane.
Lukovac je ocijenio da će pokrenute aktivnosti obje vlade za istraživanja i eventualnu eksploataciju nafte i gasa, uticati da one intenziviraju pregovore u cilju konačnog rješenja razgraničenja.
"Ako se pokaže da uslova za bilateralni dogovor i sporazum nema, u šta sam uvjeren - onda treba što prije da dogovore mandat koji bi zajednički povjerile bilo Međunarodnom sudu pravde u Hagu, kako su se premijeri saglasili 2008.godine, ili Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu", rekao je Lukovac Agenciji MINA.
Tada, dodao je Lukovac, ostaje da se okupe stručnjaci, pripremi sva potrebna dokumentacija i argumentacija i podnese Sudu, čija odluka će biti konačna.
On je rekao da se možda, blagovremenom i intenzivnom komunikacijom nadležnih organa dvije države i dogovorima u vezi pokretanja istraživanja nafte i gasa na moru, mogao ranije dogovoriti pristup blokovima na području Prevlake.
"Bilo bi takođe bolje da je Međudržavna radna grupa postigla dogovor ili važan napredak u traženju bilateralnim putem rješenja o konačnom razgraničenju, ili o mandatu Međunarodnog suda", ukazao je Lukovac.
Kako je naveo, ipak je najvažnije da se odnosi dvije susjedne zemlje dobro razvijaju, "te da se čine napori da se, čak i za ovo, najsloženije pitanje koje je ostalo nakon raspada zajedničke drzave (u kojoj nikada nijesu utvrđivane administrativne granice na moru), nađe rješenje".
Lukovac je uvjeren da Vlada Crne Gore i njeni nadležni organi u odnosu na taj aspekt međusobnih odnosa Crne Gore i Hrvatske, vode dobru politiku, kako bi se našlo najbolje rješenje razgraničenja na kopnu i moru, očuvali državni interesi Crne Gore i otvorili što širi prostori dobrosusjedske saradnje sa Hrvatskom.
"Takođe smatram dobrom odluku Vlade Crne Gore da se za raspisani tender za istraživanje i eksploataciju ugljovodonika, za sada, izostave blokovi na prostoru koji jos nije razgraničen, te njenu spremnost da sa nadležnim organima i Vladom Hrvatske nađe obostrano prihvatljivo rješenje", rekao je on.
Upitan da li li je moguće govoriti o duhu dobrosusjedskih odnosa, ako se nakon želje za bilateralnim rješenjem slučaja Prevlake sve češće pominje međunarodni arbitražni sud, i ako se ima u vidu objavljivanje tendera Hrvatske za istraživanje podmorja, Lukovac je kazao da su razvijeni prijateljski odnosi ostvareni posebno u vremenu od obnove nezavisnosti Crne Gore, rezultat i ranije postignutog Sporazuma o privremenom razgranicenju za Prevlaku 2002.godine.
Na takve odnose uticalo je, kako je naveo, i dogovor dvije vlade da, ako ne budu uspjele da same dogovore konačno razgraničenje, to zajednički prepuste Međunarodnom sudu pravde u Hagu.
Lukovac je podsjetio da se sa obje strane više puta posebno isticalo da nije registrovan nikakav problem, incident u sprovodjenju dogovorenog privremenog sporazuma.
"Opredeljenje obje vlade da pristupe istrazivanjima i eventualnoj eksploataciji ugljovodonika - nafte i gasa - u Jadranskom moru, nameće potrebu da se ubrza postupak za definitivno razgraničenja na prostoru Prevlake, na kopnu i moru, kako bi se izbjegli nesporazumi, možda uštedilo vrijeme i sredstva i spriječile nepotrebne politizacije ovog pitanja koje bi mogle opteretiti međusobne odnose", rekao je Lukovac.
Prema njegovim riječima, kada se govori o tenderima koje raspisuju i Hrvatska i Crna Gora, moguća su dva prilaza u odsustvu definitivnog rješenja razgranicenja na prostoru Prevlake, teritorijalnog mora i epikontinentalnog pojasa.
"Jedno je ono sto je prošle nedelje donijela Vlada Crne Gore - da se to područje izostavi iz blokova za koje bi bili raspisani tenderi za istraživanje i eksploataciju - do definitivnog dogovora ili odluke Međunarodnog suda", ukazao je on.
Druga mogućnost, naveo je, jeste da se i oni obuhvate, polazeći od svojih interesa i očekivanja, s tim da se, nakon konačne odluke, sve što je u međuvremenu urađeno, prepusti drugoj strani - kako je to nagovijestio hrvatski ministar za energetiku Ivan Vrdoljak.
"O tome će narednih dana i nedelja razgovarati predstavnici nadležnih organa dvije zemlje i dogovoriti ono što bude obostrano prihvatljivo", rekao je Lukovac.
On je kazao da, iako bi bilo bolje da se o konačnom razgraničenju na tom prostoru dođe bez međunarodne arbitraže, smatra da to nije realno.
"Jer je i samo privremeno rješenje, posebno u Hrvatskoj, bilo dočekano na nož, kako od strane tada opozicione HDZ (dogovor je bio postignut sa SDP Vladom tadašnjeg premijera Ivice Račana), tako i od strane brojne stručne javnosti, koja se oslanjala na Međunarodnu konvenciju o pravu mora, te mišljenja Badinterove komisije o razgranicenju na kopnu novih nezavisnih država nastalih iz SFRJ", podsjetio je Lukovac.
Bonus video:
