Predlog za uvođenje doprinosa od 0,2 odsto na neto zarade, na osnovu kojeg bi svaki zaposleni građanin, odnosno njegov poslodavac, morao mjesečno da daje jedan euro za realizaciju razvojnih programa na Cetinju bilo bi katastrofalno po preduzeća i po građane, ocijenila je Generalni sekretar Unije poslodavaca Crne Gore Suzana Radulović.
U predlogu Zakona o Prijestonici, koji je predložila Demokratska partija socijalista (DPS), predviđeno je formiranje namjenskog Fonda koji bi se, između ostalog, punio obaveznim doprinosom za Prijestonicu na bruto zarade zaposlenih. Osim doprinosa za Prijestonicu koji bi plaćali poslodavci, sredstva Fonda punila bi se u narednih šest godina izdvajanjem 10 odsto projektovane vrijednosti Kapitalnog budžeta.
Vlada je prošle godine već donijela odluku o naplati taksi od po euro na telefonske kartice, brojila za struju i kablovsku televiziju, ali su opozicija i SDP tražile njihovo ukidanje do januara. Radulović smatra da bi nova taksa bila otežavanje rada poslodavcima.
Prema podacima Zavoda za statistiku (MONSAT) u Crnoj Gori je oko 167. 000 zaposlenih, što znači da bi se usvajanjem Zakona o Prijestonici dva miliona eura godišnje slivalo na račun Fonda. Radulović smatra da bi se time samo pojačali nameti na privrednike. “Sve je to divno i krasno, ali hoće li sjutra neka od sjevernih opština koje nijesu u ništa boljem položaju od Cetinja tražiti takav doprinos”.
U Crnoj Gori je oko 167. 000 zaposlenih, što znači da bi se usvajanjem Zakona o Prijestonici dva miliona eura godišnje slivalo na račun Fonda
Ona je pojasnila da su poslodavci već dovoljno opterećeni, navodeći da na svakih 100 eura koje isplate zaposlenima, 75 eura daju državi. Ona je pojasnila da u ukupnim troškovima poslovanja firme zarade zaposlenih iznose u prosjeku 70 odsto, navodeći da bi doprinosom za Prijestonicu, natjerali poslodavce u sivu ekonomiju ili da prekinu poslovanje.
Predlagač zakona Jovan Martinović (DPS) smatra da se radi o dobrom dokumentu, čijim će se usvajanjem stvoriti realni uslovi za razvoj Prijestonice a Cetinjanima obezbijediti šansa za bolji život i nova radna mjesta. On je kazao da zakon nije predložen zbog predizborne kampanje u Prijestonici.
“U minulom periodu okončali smo sve neophodne procedure, počev od izrade studije do završene javne rasprave, što je trajalo pune dvije godine. Smatramo to odgovornim odnosom prema građanima, bez namjere da nudimo nerealna i neutemeljena očekivanja”, tvrdi Martinović koji je juče otkazao predstavljanje zakona na pres konferenciji zbog, kako je kazao, ličnih neodložnih obaveza.
Šefica Izbornog štaba Građanskog fronta na Cetinju Tijana Samardžić tvrdi da je ponuđeni zakon samo predizborni trik, podsjećajući da je DPS i ranije obećavala projekte za Prijestonicu. Kako je podsjetila, vlast je najavljivala preseljenje Skupštine na Cetinje, otvaranje diplomatsko-konzularnih predstavništava i međunarodnih organizacija, kulturnih centara stranih zemalja, regionalnih centara iz oblasti kulture, naučnih ustanova, ministarstva i sudova.
“U međuvremenu, nakon niza godina od najave do realizacije preseljeno je samo Ministarstvo kulture i otvorena Rezidencija predsjednika Crne Gore koja se koristi samo povremeno u protokolarne svrhe”, kazala je Samardžić.
Predlogom zakona, koji je u skupštinskoj proceduri, predviđeno je da Cetinje bude kulturni, istorijski, naučni i duhovni centar Crne Gore i jedinica lokalne samouprave sa posebnim statusom. Njime se Prijestonica određuje kao “grad svih građana Crne Gore”.
Nema besplatnih karata
Odredbu po kojoj bi Prijestonica novcem iz Fonda obezbijedila građanima besplatan pristup svim institucijama kulturnog i istorijskog nasljeđa na Cetinju, Radulović je ocijenila smiješnom.
“Hoće od tih istih građana da se naplate, što znači da apsolutno nije besplatno. S druge strane, kad bi oni išli na to da je stvarno besplatno, možda bi imali i veću posjetu turista i sigurno bi Opština Cetinje kroz druge aktivnosti i usluge od turista imala taj prihod. Ali, izgleda da je najjednostavnije u ovom trenutku privredi adresirati sve ideje i ono što treba podmiriti”, ocijenila je Radulović.
Ona je kazala da preduzeća ne mogu da izdrže nove namete, navodeći da su izvještaji Centralne banke i Poreske uprave pokazali da je mjesečno oko 12.000 privrednih subjekata u blokadi.
“To je nevjerovatno i ne znam kome je ta genijalna ideja pala na pamet”, smatra Radulović.
Bonus video:
