Provjera investitora

Ko će kontrolisati strance koji ulažu u Crnu Goru?

Slučaj hotela “Fjord” pokazao da crnogorske državne institucije nisu zaštitile interes svojih građana, dozvolivši da vrijednu nekretninu kupi osramoćeni irski bankar Majkl Fingleton
134 pregleda 23 komentar(a)
Ažurirano: 25.08.2013. 18:40h

Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI) i pored više inicijativa i pokušaja, još nema diplomatsku tajnu službu koja bi se bavila prikupljanjem i analizom informacija koje su od značaja za utvrđivanje spoljne politike i koja bi pripremala informacije za doplomatsko-konzularna predstavništva u svijetu.

Da takva vrsta službe postoji, najvjerovatnije se ne bi dogodilo da u Crnu Goru uđu sumnjivi investirori, poput Škotlanđanina Tomasa Hodža, za kojim se još traga zbog brojnih prevara u poslovanju nekadašnje mljekare “Zora” iz Berana.

I najnoviji slučaj kotorskog hotela “Fjord” pokazao je da crnogorske državne institucije nisu zaštitile interes svojih građana, dozvolivši da vrijedna nekretnina koju je za 5,5 miliona eura 2006. godine kupio osramoćeni irski bankar Majkl Fingleton.

Umjesto hotela sa 5 zvjezdica, vrijednog 70 miliona eura, zbog sporova i nepravilnosti koje su sada predmet provjera tužilaštva, hotel je prazan i u ruševnom stanju.

SID je nastao 1947. godine, utemeljio ga je Edvard Kardelj, a zakonski je bio definisan kao dio sistema državne bezbjednosti

U vrijeme SFRJ se iza benignog naziva SID, zapravo krila tajna služba Ministarstva spoljnih poslova (MIP) orijentisana ka radu u inostranstvu. SID je zapravo bio jugoslovenska civilna obavještajna služba, čije se djelovanje odvijalo iz centrale u Beogradu preko operativaca raspoređenih po jugoslovenskim ambasadama i konzulatima.

SID je nastao 1947. godine, utemeljio ga je Edvard Kardelj, a zakonski je bio definisan kao dio sistema državne bezbjednosti. SID je bio praćen famom nedodirljivosti i tajanstvenosti.

"SID je bio u vrijeme SFRJ jedan od najznačajnijih organizacionih segmenata tadašnjeg Saveznog sekreterijata inostranih poslova (SSIP), njegovo važno informativno i analitičko jezgro"

Služba za poslove bezbjednosti ima u nadležnosti i fizičku bezbjednost objekata van zemlje, a njen zadatak je i da informacije, povjerljivi i važni podaci, ne cure. Ta služba treba i da štiti diplomate od mogućih negativnih uticaja - pokušaja korupcije, "vrbovanja" itd...

Prije raspada državne zajednice SCG mjesto načelnika Službe bezbjednosti pripadalo je Crnoj Gori, zamjenik je bio iz Srbije, a u SID-u je situacija bila obrnuta.

Prema riječima Vladimira Radulovića, državnog sekretara za politička pitanja u MVPEI, SID je bio u vrijeme SFRJ jedan od najznačajnijih organizacionih segmenata tadašnjeg Saveznog sekreterijata inostranih poslova (SSIP), njegovo važno informativno i analitičko jezgro, ali, za one koji ne znaju ili znaju tek površno, i mnogo više od toga.

"SID je, u osnovi, bila obavještajna, a po potrebi i kontraobavještajna služba jugoslovenske diplomatije i jugoslovenske spoljne politike. Ovakva pozicija SID-a, unutra kompleksne i čvrste organizacione i funkcionalne strukture SSIP-a, izvirala je, prirodno, iz karaktera, ciljeva i spoljno-političkih prioriteta jugoslovenske države. Imala je, van svake sumnje, jasan, iako ne rigidan, ideološki profil saglasan karakteru države čiji je bila dio i saglasan vremenu u kome je djelovala. No, treba naglasiti da je SID bio dio SSIP u vrijeme hladnoratovski i ideološki podijeljenog svijeta, prije pada Berlinskog zida”, kazao je Radulović.

Prema mišljenju dugogodišnjeg diplomate Branka Lukovca dio svakog MIP-a koji se bavi analitičkim radom, ali ne i obavještajnim, uslov je kvalitetnog rada službe spoljnih poslova u cjelini, pa i diplomatije.

"Crna Gora je stvorila svoj MIP još 1979. godine i već od tada je organizovala takav analitički rad. Nažalost, to kasnije nije dograđivano, već je zanemarena i tako stvarana osnova. Suviše je dugo vremena prošlo, a da nijesu stvoreni uslovi da se izgradi sistem zaštićenih komunikacija MVPEI i DKP, kako bi se zajedničkim radom sabirale informacije, analize, ocjene, predlozi, instrukcije, vodio dijalog i na taj način doprinosilo izgradnji takve analitičke osnove za utvrđivanje i sprovođenje spoljne politike, jer ona se ne svodi samo na ugovaranje i realizovanje posjeta, bilateralne saradnje i ostvarivanje zadataka prema regionalnim i širim okvirima”, kazao je Lukovac.

Uz ogradu da se ne može govoriti o modelu kojeg još nema, Lukovac smatra da je Grupa ambasadora tek jedan nivo gdje će se sabirati informacije, dokumenti, analize, ocjene, predlozi, instrukcije - kako bi se u konačnom, proizvodili kvalitetni analitički materijali potrebni za Ministarstvo, Vladu i druge državne organe.

"Međutim, sve noseće organizacione jedinice, kao i ambasade, treba da imaju takav pristup, dimenziju u svom radu, te mogućnost učestvovanja u takvoj produkciji, kroz redovan dijalog kojeg vode", kazao je Lukovac.

Ni informacije iz DKP-a nisu zaštićene

Lukovac je podsjetio da je bilo nastojanja da se takva služba osnuje i u 2000. i 2001. godini, kada je Vlada donijela odluku o formiranju organizacione jedinice Grupa ambasadora, te odlučila da, uz pomoć MIP-a Slovenije, izgradi sistem zaštićenog prenosa informacija tada sa manjim brojem predstavništava Crne Gore u inostranstvu.

"Nažalost, to nije realizovano, pa je objavljeno da je takav dogovor postignut sa Microsoftom, što takođe nije realizovano, pa Crna Gora ni danas, sedam godina od kada je punopravni član međunarodne zajednice, nema izgrađen i zaštićen sistem prenosa informacija sa svojim DKP", kazao je Lukovac.

MVP: SID nam ne treba

Prema mišljenju predstavnika MVPEI, primjena starih obrazaca bi bila ne samo neracionalna, skupa i nesvrsishodna, već i pomalo groteskna.

"Crna Gora danas ima svoje kristalno jasne spoljno političke prioritete. Za njihovo ostvarivanje Crnoj Gori treba mala, efikasna, moderna, manje epska, a više vrijednosna 21. vijeka okrenuta diplomatija. Vjerujem da se, ne bez napora i promašaja, ipak krećemo u tom smjeru”, kazao je Radulović.

On je naglasio da Crnoj Gori i njenim liderima, političkim i socijalnim, trebaju pouzdane, tačne, produbljene informacije, njihova analitička percepcija i razumijevanje.

"Služba tipa nakadašnjeg SID-a ne postoji i mislim da nam ni u perspektivi neće trebati, niti je, koliko ja znam, u periodu od obnove nezavisnosti, bilo pokušaja da se takva služba formira. No, to ne znači da nam ne treba manja, operativna i analitičkim kapacitetima osposobljena organizaciona jedinica u MVPEI koja bi, na osnovu informativne produkcije i inputa naših DKP, ali i na osnovu informacija iz drugih izvora, tematski i dubinski obrađivala pojedine teme koje bi, u takvom obliku, uz odgovarajuće preporuke i mišljenja, mogle poslužiti za kreiranje, oblikovanje i kristalisanje cjeline ili pojedinih segmenata spoljne politike”, kazao je on i dodao:

"O tome intenzivno razmišljamo, vršimo neophodne pripreme i, u ovom trenutku, smo najbliži da se takav zadatak i prenese na Grupu ambasadora koja je nedavno usvojenim aktom o sistematizaciji koncipirana i pozicionirana kao posebna organizaciona jedinica koja bi se, pored ostalih, mogla baviti ovim zadacima".

Galerija

Preporučujemo za Vas