Vladin pristup temi NATO integracija je zatvoren i jednostran, zbog čega je Crnoj Gori neophodna kontinuirana i otvorena kommunikacija svih relavantnih subjekata koji se time bave, poručeno je iz Centra za demorkatsku tranziciju (CDT). Ta nevladina organizacija je danas predstavila predlog praktične politike Strateško komuniciranje procesa evroatlantskih integracija u kojoj se ukazuje da nadležni ne pružaju dovoljno informacija građanima na tu temu. Predsjednik CDT-a, Milica Kovačević, kazala je da rezultati Komunikacione strategije koju je Skupština usvojila 2007. godine, na polju informisanja javnosti, nisu zadovoljavajući. Ona je istakla da sva istraživanja ukazuju na to da je veliki broj građana neopredijeljen po pitanju ulaska Crne Gore u NATO.„Vladin pristup ovoj temi se može ocijeniti kao pasivan. Njeni visoki funkcioneri, u svom redovnom radu, rijetko govore o evroatlantskim integracijama“, kazala je Kovačević.Ministarstva odbrane, vanjskih i unutrašnjih poslova, prema riječima Kovačević, slabo komuniciraju sa građanima o NATO-u.
Vladin pristup ovoj temi, dodala je Kovačević, zatvoren je i jednostran. Ona je navela da za sedam godina od kada je Crna Gora NATO integracije postavila kao spoljnopolitički prioritet, Skupština nije govorila na tu temu.„Debata o potrebi učlanjenja u NATO nikada se nija našla na dnevnom redu Skupštine. Nikada se nije razvila ozbiljna diskusija o potrebi da Skupština ima radno tijelo koje bi koncentrisalo Vladu na ovu temu“, rekla je Kovačević.Prema njenim riječima, političke partije i kandidati su izbjegavali da govore o NATO integracijama „iz oportunih razloga i procjena da to nije nešto što mobilizuje birače i donosi glasove“.Ona je istakla da „dobar dio partija izbjegava da saopšti stav o članstvu Crne Gore u NATO“.Kovačević je ocijenila da mediji i NVO sektor nijesu bili dovoljno aktivni kada je riječ o NATO-u ali da prije svega Vlada treba da nametne tu temu.
Kako bi informisanost građana bila na zadovoljavajućem nivou, dodala je ona, potrebna je uključenost medija koji su, prema njenim riječima, kanal komunikacije sa građanima
„Krajnje je vrijeme da se počne jača kampanja informisanja građana o NATO integracijama“, rekla je ona. Kovačević je kazala da se ne može sa sigurnošću reći kada će Crna Gora dobiti poziv za članstvo u NATO, ali da „sve ukazuje da se to može desiti na narednom samitu Alijanse na kojem tema bude proširenje“.Kada je riječ o eventualnom referendumu na temu ulaska u NATO, Kovačević je istakla da o tome treba diskutovati tek kada Crna Gora dobije poziv za učlanjenje. Ona je dodala da Vlada radi na ispunjavanju političkih i tehničkih uslova za članstvo u NATO ali građanima ne objašnjava da li kakvu korist država i društvo imaju od toga. Vlada je, prema riječima Kovačević, promijenila strukturu i ljude koji se bave koordinacijom evroatlanskim integracijama što, kako je kazala, znači da Vlada nije u potpunosti zadovoljna dosadašnjim rezultatima. Nakon dobijanja poziva, dodala je ona, Vlada može odabrati opciju da krene u kratku, ali intenzivnu kampanju po modelu izbornih kampanja i u kratkom periodu homogenizuje biračko tijelo. Drugi model bi, navela je Kovačević, podrazumijevao kontinuiranu, strateški dosljednu i otvorenu komunikaciju „utemeljenu na iskrenom pristupu i dijeljenju tačnih i objektivnih informacija“.Kako bi informisanost građana bila na zadovoljavajućem nivou, dodala je ona, potrebna je uključenost medija koji su, prema njenim riječima, kanal komunikacije sa građanima. Neophodna je i, dodala je Kovačević, saradnja sa NVO sektorom i akademskom zajednicom. Ona je istakla da uloga Skupštine u evroatlanskim integracijama treba da bude ojačana.„Vlada treba da inicira, Skupština da podrži“, kazala je Kovačević.Ona je navela da je neophodno utvrditi sa kim se komunicira, odnosno kojim se ciljnim grupama obraća da bi se moglo pristupiti strateškom komuniciranju.„Od suštinske važnosti je da se u komunikaciju o evroatlantskim integracijama aktivnije uključe političke partije pa i one koje ne podržavaju taj proces da bi pružili alternativno rješenje“, kazala je Kovačević.Ona smatra da je potrebna bolja koordinacija između Ministarstva odbrane, vanjskih i unutrašnjih poslova.„Vlada mora, na internom nivou, da ujednači poruke koje šalje građanima, kako se ne bi ponavljalo da sa različitih adresa stižu različite poruke i podaci“, rekla je Kovačević.
Galerija
Bonus video:
