Ispitivanje podrške za ulazak u NATO sprovedeno je u mjesecu kada se održava godišnjica NATO bombardovanja što je, kako smatraju u Centru za demokratsku tranziciju (CDT), uticalo na povećanje protivljenja građana Crne Gore članstvu u Alijansi.Centar za demokratiju i ljudska prava sproveo je istraživanje prema kojem je procenat protivnika ulaska u NATO porastao na 52, u odnosu na mjerenje u septembru na 38.Direktor CDT-a Dragan Koprivica smatra da je širok dijapazon faktora koji bi mogli utiču to pitanje. Kako je kazao, Vlada je u posljednjih par mjeseci skoro obustavila koordiniranu kampanju promocije benefita članstva. "Sa druge strane, protivnici pristupanja NATO savezu su intenzivirali svoje aktivnosti, i dobili određenu vidljivost u medijima, koja ranije gotovo da nije postojala. Imenovanjem novog nacionalnog koordinatora Vlada je nagovijestila intenziviranje te kampanje pa ostaje da se vidi kakav će kvalitet, intezitet i uticaj ta kampanja imati na podršku članstvu", rekao je Koprivica agenciji MINA.On smatra da pristup države tom pitanju mora biti transparentniji, otvoreniji i pravedniji u odnosu na prethodni period. "Kad ovo kažemo mislimo na sve crnogorske građane bez obzira na to kakav imaju stav o ovom pitanju", rekao je Koprivica.Kako je ukazao, drugi važan faktor je činjenica da je mjerenje podrške bilo u mjesecu kad se obilježava godišnjica NATO bombardovanja, "što je bez sumnje imalo uticaj na povećanje protivljenja članstvu"."Na kraju, ali ne manje važno, Crna Gora je od septembra prošle godine praktično neprekidno u predizbornoj kampanji. I dok vladajuće partije, sa jedne strane, veoma stidljivo promovišu svoju politiku pridruženja NATO savezu, jer to očigledno ne donosi glasove, oni koji se protive učlanjenju u NATO nerijetko stavljaju ovo pitanje u centar svoje kampanje", naveo je Koprivica.Prema njegovim riječima, CDT u svom svakodnevnom radu komunicira sa brojnim predstavnicima međunarodne zajednice."Ono što nam je u više navrata nedvosmisleno potvrđeno sa svih adresa je da poziv za NATO neće stići dok se ne ostvari zadovoljavajući nivo javne podrške", rekao je Koprivica.Na pitanje da li smatra da su doprinijeli porastu podrške zbog otvaranja Nato Info centra, Koprivica je odgovorio da je svrha osnivanja Centra da ponudi objektivne i tačne informacije što većem broju građana, kako bi oni imali na osnovu čega da se opredijele i donesu odluku. "Naš cilj je povećati kvalitet dijaloga o ovom pitanju. U privih par mjeseci rada Info centar je organizovao 15-tak javnih događaja na kojima su protivnici i zagovarači članstva u NATO imali prilike da suoče svoje argumente o svim značajnim aspektima ove teme", kazao je Koprivica.Na tim događajima je, dodao je, bilo prisutno oko 600 građana, koji su kroz interaktivan odnos sa gostima imali priliku poboljšati svoju informisanost i znanje o toj temi.Kako je pojasnio, građani najčešće posjećuju Info centar kada se u njemu organizuju događaji. "Tu imamo različite profile posjetilaca, u zavisnosti od toga ko su gosti Centra i o kojoj se temi razgovara. Ali, gotovo uvijek se pokrene razgovor na temu troškova članstva u NATO, uticaja na ekonomiju države, slanja crnogorskih trupa u misije", kazao je Koprivica.Jedna od uvijek aktuelnih tema je, dodao je, i intervencija NATO u SRJ 1999. Kako je rekao Koprivica, u individualne posjete dolaze najzainteresovaniji, najčešće studenti, koji dođu da pogledaju šta ima novo u biblioteci, pročitaju brošure i informišu se o aktivnostima Centra u koje mogu biti uključeni.
Bonus video:
