Umanjivanje mogućnosti zloupotreba u finansiranju zvaničnih državnih službi bezbjednosti dovodi do opasnosti - stvaranja ilegalnih obavještajnih mreža koje finansiraju biznismeni, političari i kriminalci, smatra analitičar Aleksandar Radić.
Komentarišući to što je prema izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) Agencija za nacionalnu bezbjednosti Crne Gore utrošila 33.000 eura za kupovinu dokumenata i predmeta, iza čega se krije plaćanje mreže doušnika, Radić je kazao da je to malo novca, te da "vjerovatno, po ugledu većine zemalja u svijetu postoje crni fondovi za finansiranje službenika te vrste".
"Ta cifra je signal da postoje drugi mehanizmi kroz koje se finansiraju saradnici bezbjednosnih službi", kazao je za "Vijesti" Radić.
"Kad god imate ilegalne izvore finansiranja postoji ozbiljan rizik od neželjenih posljedica"
"To su mehanizmi koji nijesu isplata u gotovini da se nagrade saradnici koji su dobri. No, kad govorimo o doušnicima, mnogi žele to da budu, pa mislim da na našem prostoru ima ljudi koji jedva čekaju da budu angažovani", zaključio je Radić.
On je ocijenio da se ne može napraviti neutralna kontrola agencije jer je saradnička lista najosjetljivije pitanje svih službi:
"Nikada ne smijete da dovedete ime svog saradnika do kompromitacije".
Prema njegovim riječima, u slučaju Agencije za nacionalnu bezbjednost vjerovatno je riječ o mješavini dva mehanizma.
"Postoje dodatni izvori gotovine, ali i široka mreža raznih nadoknada koje nisu gotovinske prirode. Kad god imate ilegalne izvore finansiranja postoji ozbiljan rizik od neželjenih posljedica. Uvijek ima osnova da se napravi sprega između političkih moćnika ili kriminalaca sa doušnicima, ali je jako teško uspostaviti mehanizam u kome ćete biti potpuno sigurni ko sve finansira službe i na koji način one funkcionišu", ocijenio je on.
Radić je ukazao na to da smanjivanje mogućnosti finansijskih zloupotreba službi bezbjednosti otvara druge pitanja.
"Postoji mogućnost, kao što se to dešava u Hrvatskoj, da politički nezadovoljne strukture stvore ilegalnu obavještajnu mrežu i ne postoji mogućnost da se kontroliše veza sa kriminalom, vrbovanje medija... To postaje veliki bezbjednosni problem i onda se time morate baviti kao prvorazrednim bezbjednosnim izazovom koji prijeti udarom na državu", rekao je Radić.
Radić smatra da bi efikasnija kontrola obavještajnih službi mogla da se uspostavi kroz kontrolisanje pojedinaca koji u njima rade
On smatra da od političke kulture i političkog povjerenja unutar stranke koja drži mjesto šefa ANB "jako mnogo zavisi šta se zapravo dešava".
"Ne postoji obrazac koji može da obezbijedi efikasan i potpuno pouzdan sistem, jer on zapravo zavisi od savjesti i poštenja ljudi koji su unutar bezbjednosne strukture", rekao je Radić.
Osvrćući se na stavku koja se tiče održavanja higijene u područnim jedinicama, a za šta je ANB izdvojila 38.0000 eura, upošljavajući desetak osoba preko Studentske zadruge "Podgorica", Radić procjenjuje da postoji bezbjednosna procjena na osnovu koje je donijeta takva odluka.
Imovina obavještajaca mora pod lupu
Radić smatra da bi efikasnija kontrola obavještajnih službi mogla da se uspostavi kroz kontrolisanje pojedinaca koji u njima rade.
"Treba da znamo koliko su ljudi koji rade u obavještajnoj službi stekli za vrijeme koje su tamo proveli. Bez miješanja u operativni rad, želimo da imamo njihov imovinski karton i to bi bio jedan od mehanizama koji bi mogao da daje kvalitetnu informaciju o tome šta se dešava u službama", kazao je Radić.
Državna revizorska institucija je ukazala da ANB nije kontrolisala imovinu svojih obavještajaca, iako je po Zakonu o ANB, to bila njena zakonska obaveza.
Galerija
Bonus video:
