Agencija za zaštitu ličnih podataka naložila je Komisiji za sprečavanje konflikta interesa da smanji obim informacija o imovini javnih funkcionera.
Baza podataka trenutno sadrži imena i prezimena funkcionera, njihovih supružnika i djece, ukoliko žive u istom domaćinstvu te podatke o primanjima i ušteđevini.
Internet baza kreirana je 2005. godine, a sve vrijeme Komisija nije imala mogućnost provjere tačnosti podataka koje joj funkcioneri dostave, osim ako nevladin sektor ili građani ne podnesu inicijativu po kojoj to tijelo postupalo.
Uz to, prije nekoliko godina, Komisija je na svoju inicijativu iz baze izbrisala matične brojeve i adrese funkcionera.
Čak i tako skroman onlajn registar imovine funkcionera mogao bi biti zaštićen, a građani, civilni sektor i mediji bi morali tražiti podatke shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama.
Spor Agencije i Komisije je nastao nakon zahtjeva poslanika SDP-a Ervina Spahića koji je, prema našim informacijama iz Agencije, ustvrdio da ne postoji pravni osnov da se novčana sredstva funkcionera objavljuju na internet prezentaciji Komisije.
Time se, prema mišljenju Spahića, krši Zakon o zaštiti podataka o ličnosti i Ustav Crne Gore.
Nakon Spahićevog obraćanja, Agencija je izvršila inspekcijski nadzor rada Komisije za sprečavanje sukoba interesa.
“Zapisnikom su konstatovane određene nepravilnosti i naloženo je smanjivanje obima podataka koji se mogu objavljivati na sajtu. Komisija, na čijem je čelu Slobodan Leković, uložila je prigovor Savjetu Agencije, navodeći da je neophodno da podaci budu dostupni javnosti”, potvrdio je u izjavi za “Vijesti” član Savjeta Agencije Radenko Lacmanović.
U štampanom izdanju čitajte:
- Šta je poručio Slobodan Leković
- Zašto Veselin Radulović smatra da je ovo prikrivanje korupcije
Bonus video:
