Bez ustavnih promjena nema ni potrebnih reformi crnogorskog pravosuđa, ocijenio je potpredsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Neven Gošović.
“Izmjene pojedinih zakona, kojima će se precizirati kriterijumi za izbor i napredovanje sudija i tužilaca, odnosno za njihovu disciplinsku odgovornost i razrješenje, svakako su značajne, ali same po sebi ne mogu obezbijediti željeni cilj reforme”, kazao je Gošović agenciji MINA.
On smatra da, pored ustavnih promjena, ne smije izostati sistemska podrška društva u kreiranju ambijenta za visoku motivisanost najboljih pravnih stručnjaka da se profesionalno opredijele za rad na funkcijama u pravosuđu.
“Reforma pravosuđa mora se zasnivati i na ozbiljnom, odgovornom i stručnom nadzoru nad vršenjem pravosudnih funkcija, i to, kako unutar same profesije, tako i od šire javnosti”, naveo je Gošović.
Otvorenost institucija uslov za povjerenje
Potpredsjednik SNP je istakao da otvorenost pravosudnih institucija prema građanima vodi izgradnji povjerenja u pravdu.
“S tim u vezi, biće neophodno preispitati i ustavna rješenja koja treba da obezbijede i finansijsku samostalnost sudstva i tužilaštva. Jer je poznata činjenica da je finansijska samostalnost uslov ukupne samostalnosti i nezavisnostvi sudstva i tužilaštva”, kazao je Gošović.
On je ocijenio da Ustavom Crne Gore nije u potpunosti obezbijedio izbjegavanje bilo kakve odlučujuće uloge političkih institucija u procesu imenovanja i razrješenja sudija i tužilaca.
Gošović je naveo da je izbor sudija izmješten iz Skupštine u nadležnost Sudskog savjeta, ali je Ustavom utvrđeno rješenje da predsjednika Vrhovnog suda bira i razrješava parlament na zajednički predlog predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine i premijera.
“Takvo rješenje ukazuje na značaj funkcije prvog čovjeka sudske vlasti, kojega svakako treba da bira Skupština, i to, po nama, kvalifikovanom većinom”, kazao je potpredsjednik SNP-a.
Autonomija sudske vlasti
Prema njegovim riječima, sudska vlast ne može imati potpunu autonomnost u postupku izbora predsjednika Vrhovnog suda.
“Međutim, postojeće ustavno rješenje isključuje učešće sudija u tom postupku, čime se narušava princip nezavisnosti sudske funkcije”, naveo je Gošović.
On je ukazao i da je Ustavom je predviđeno da Vrhovnog državnog tužioca, državne tužioce i Tužilački savjet imenuje i razrješava Skupština.
“Saglasno postojećim ustavnim rješenjima, Skupština imenuje i razrješava tužioce i Tužilački savjet, a taj savjet obezbjeđuje samostalnost državnog tužilaštva i državnih tužilaca.
Kod takvih ustavnih određenja ne postoje instrumenti, koji bi omogućili Tužilačkom savjetu da obezbijedi samostalnost državnog tužilaštva”, smatra Gošović.
On je podsjetio i na stavove Venecijanske komisije (VK) da problemi oko nezavisnosti tužilaštva proističu iz Ustava, jer najviši pravni akt propisuje da parlament imenuje i razrješava tužioce, i to većinom, koja nije kvalifikovana.
“Obaveza izbjegavanja bilo kakve odlučujuće uloge političkih institucija ne odnosi se samo na proces imenovanja i razrješenja sudija, nego i na proces imenovanja i razrješenja državnih tužilaca”, naveo je potpredsjednik SNP-a.
Prema njegovim riječima, nijesu uvažene ni preporuke VK o potrebi obezbjeđenja uravnotežene strukture Ustavnog suda, davanjem ovlaštenja da sudije nominuju tri organa - predsjednik države, Sudski savjet i Skupština.
“VK je ukazala da, što se tiče Ustavnog suda, ne moraju sve sudije biti bliski većini u Skupštini”, kazao je Gošović.
On je ocijenio da je, suprotno međunarodnim standardima i ustavnoj praksi evropskih zemalja, u Ustavu zadržano rješenje da predsjednika i sudije Ustavnog suda bira i razrješava Skupština, na predlog predsjednika države.
“Rezultati su više nego vidni. Ustavni sud je daleko najneažurniji sud u Crnoj Gori, i pod punom kontrolom vlasti”, kazao je Gošović.
Bonus video:
