Crnogorska Prijestonica na kraju mandata vladavine koalicije DPS – SDP bila je skoro devet puta zaduženija nego 2006. godine, kada je sa vlasti otišao Liberalni savez Crne Gore.
Na odborničko pitanje predstavnika SNP-a Ninoslava Kaluđerovića kolika su ukupna zaduženja grada bila 1. januara 2006, a kolika 31. decembra 2010, odgovoreno je da je prije četiri godine dug Prijestonice bio nešto više od 760 hiljada eura, a na kraju 2010. porastao je na 6.770.000 eura.
Obaveze za plate 2006. iznosile su oko 535 hiljada eura, a četiri godine kasnije 1.584.000 eura. Kreditna zaduženost grada 2006. bila je pet hiljada eura, a 2010. skoro 2,5 miliona eura.
Za odbornika Kaluđerovića ti podaci su “više nego dobri pokazatelji kako je vlast DPS-SDP vodila grad”.
Kaluđerović u svojim analizama dolazi do zaključka da se kabinetu bivšeg gradonačelnika Milovana Jankovića, pored navedenih, može dodati još dugovanja.
“Ako uzmemo u obzir da je novi gradonačelnik Aleksandar Bogdanović, kada je stupio na dužnost, odmah isplatio dvije plate koje se duguju, a za koje je trebalo 340 hiljada eura, onda je ta cifra još veća i iznosi skoro sedam miliona”, objašnjava Kaluđerović.
Ako se od postojećih sedam miliona eura duga, dodao je on, oduzme 760 hiljada koje je prošla vlast, kako kaže, naslijedila od liberala, “onda prostom računicom dolazimo do zaključka da je koalicija DPS-SDP za četiri godine napravila dug od 6.300.000 eura”.
“Ipak, ljudi koji su napravili toliki dug, a mislim na SDP, ne mogu biti sada opozicija i trljati ruke kao da se nije ništa desilo. Plate zaposlenih su posebna priča.
Podsjetiću vas da je bivši gradonačelnik Milovan Janković koristio svaku priliku da kaže da je naslijedio 11 neisplaćenih ličnih dohodaka, a iz samog odgovora se vidi da je dugovanje po tom osnovu u momentu preuzimanja vlasti bilo oko 535 hiljada eura, a 31. decembra 2010. dug prema zaposlenima skoro 1,6 miliona eura.
Da bi stanje bilo još gore nego što je, kadrovi DPS-SDP koji su bili zaposleni na rukovodećim mjesta primali su platu redovno, ne čekajući na plate kao ostali zaposleni”, istakao je Kaluđerović.
SDP nije opozicija
On je zato “optužio” SDP da nije opozicija, “jer da jeste ne bi obavljali izvršnu i zakonodavnu vlast u koaliciji sa DPS-om na nivou republike”.
“Ako je i jednima i drugima preporuka za dalje političko napredovanje ovo što su uradili na Cetinju u prethodnom periodu, onda ih stvarno građani Prijestonice i zaslužuju”, kaže Kaluđerović.
Govoreći o dugovima, on se osvrnuo i na aktuelni problem u vezi s crkvom.
“Pošto se i jedni i drugi pitaju čiji je naš manastir, ja se pitam gdje su naše pare”, kazao je Kaluđerović.
Njegov kolega iz opštinskih klupa, odbornik SDP-a Mirko Stanić, takođe se slaže da je zaduženost Cetinja prevelika, budući da je taj iznos, kako kaže, veći od cjelokupnog prošlogodišnjeg, planiranog budžeta.
“Kako se radi o skoro sedam miliona eura, vjerovatno će taj dug opterećivati budžet Prijestonice u narednih nekoliko godina sa oko 20 odsto ili više, te će zbog toga biti znatno manje novca za kapitalne i izdatke iz oblasti kulture, zaštite socijalno ugroženih ili brige o mladima i slično”, kazao je Stanić.
On priznaje da je tačno da je veći dio duga nastao u periodu dok je i SDP vršila dio lokalne vlasti, ali dodaje “da je određeni, ne mali procenat, napravljen i u posljednjoj godini mandata gradonačelnika Jankovića.
“Radi se o periodu kad je SDP već bio u opoziciji, posebno u dijelu koji se odnosi na lična primanja u lokalnoj samoupravi i preduzećima čiji je osnivač Prijestonica”, kaže Stanić.
On dodaje da SDP “ne bježi od dijela njihove odgovornosti prema tom problemu”, ali “mora istaći da je takav način vođenja opštine i bio jedan od najbitnijih razloga za njihov samostalan nastup na lokalnim izborima”.
“Nezadovoljstvo vođenjem grada, dominantno od DPS-a, bio je razlog za naš samostalan izlazak i raskid koalicije. Naš samostalan izlazak je pokazao da više od petine naših sugrađana misli na isti način i mi smo zbog toga danas najveća opoziciona partija u gradu”, kaže Stanić.
Bez podataka o zaduženosti
Prije nekoliko mjeseci, rekao je Stanić, njihov odbornički klub tražio je podatke o zaduženosti.
Tada, kaže, nijesu uspjeli da ih dobiju, tako da su ponovili zahtjev.
“Tražili smo specifikaciju troškova, posebno u dijelu obaveza prema izvođačima, i preuzetih garancija koje čine više od polovine ukupnih dugovanja i na tome ćemo u narednom periodu insistirati”, kazao je Stanić.
Bonus video:
