Iako su Pljevlja među većim gradovima u Crnoj Gori i jedan od vodećih industrijskih centara, do sada ta opština nije bila adekvatno zastupljena u izvršnoj vlasti, a nema nikakvih nagovještaja da bi se u dogledno vrijeme nešto moglo promijeniti.
Već deceniju niko iz Pljevalja nije sjeo na ministarsku fotelju, izuzev što nekoliko posljednjih godina kadar SDP Sabahudin Delić radi kao pomoćnik ministra za zaštitu ljudskih i manjinskih prava.
Predstavnici opozicionih partija u Pljevljima smatraju da je takav odnos dosadašnjih premijera i vlasti „potcjenjivanje pljevaljskih kadrova“ i da ta sredina zbog toga trpi veliku štetu, dok u lokalnom DPS-u kažu da je to „posljedica nepoznavanja pljevaljskih kadrova“.
"Ne mogu da vjerujem!"
Predsjednik Skupštine opštine Pljevlja Velimir Golubović (SNP) kaže da „od kralja Nikole do Igora Lukšića ljudima sa ovog prostora nije bilo mjesta za gospordarevim stolom“ i da su “Pljevljaci navikli na taj nihilizam”.
On kaže da se odavno Pljevlja ne doživljavaju kao ravnopravna sa ostalim sredinama u Crnoj Gori, iako „naša opština ima puno vrijednih ljudi“.
„Ne mogu da vjerujem da se u Pljevljima ne može naći neko ko bi mogao da pokrije neko od ministarskih mjesta”, kaže Golubović.
On smatra da je, osim ignorantskog odnosa državnih vlasti, jedan od glavnih krivaca i neaktivni odnos lokalnog DPS-a koji, “mireći se sa činjenicom da u Vladi nema Pljevljaka, prihvata zaključak koji se iz tog može izvući - da u toj partiji nema kadra koji bi mogao adekvatno da pokrije te funkcije”.
Direktor Uprave za šume nije iz Pljevalja, načelnik Centra bezbjednosti nije iz Pljevalja, načelnik Udbe nije iz Pljevalja, načelnik krim službe nije iz Pljevalja...Direktori dvije od tri osnovne škole nijesu iz Pljevalja"
„Ja ne mislim tako. Ubijeđen sam da su Pljevljaci pametni ljudi i da zaslužuju da dobiju neko od mjesta u Vladi. Da je neko iz lokalnog DPS-a nekada uputio Vladi bilo kakvu kritiku vezano za odnos prema Pljevljima, siguran sam da ih ne bi smijenili, već bi se na taj način izborili za svoje pozicije", rekao je Golubović.
"Da se za mjesto ministra traže akademici, onda bih razumio premijera, da možda ovaj grad nema ljudi sa tim zvanjem, ali pošto to nije potrebno, uvjeren sam da je u pozadini neki drugi razlog. Već duže na ministarska mjesta postavljaju se preči, navodno bolji i jači. Sve će to tako biti dok ih mi jednom ne zapitamo zašto to rade”.
"Mi smo čudni..."
Predsjednik Skupštine kaže da je mentalitet Pljevljaka drugačiji i da se „mi zadovoljimo malim i ne tražimo ono što nam pripada“.
„Teško da će u Vladi proći pljevaljski interes ukoliko mi u Pljevljima ne shvatimo da to moramo zajedno da “guramo”, bez obzira kojoj partiji pripadamo. Da bi ministar uspio mora da ga sredina podrži. U tom pitanju mi smo čudni - čim ljudi odu iz ove sredine promijene mišljenje i uklope se u kliše koji vlada u tim prostorima“, kaže Golubović.
Od uvođenja višestranačja, prije dvadesetak godina, samo su dvojica Pljevljaka, Miodrag Gomilanović i Asim Telaćević, bili su članovi Vlade
On kaže da, osim što ih nema među ministrima, Pljevljaci ne pokrivaju ni druge značajnije funkcije u državi.
“Ne pamtim da je neku značajniju funkciju dobio neko iz Pljevalja”, kaže Golubović.
Od uvođenja višestranačja, prije dvadesetak godina, samo su dvojica Pljevljaka, Miodrag Gomilanović i Asim Telaćević, bili su članovi Vlade.
Eliminacija pljevaljskij kadrova
Njihov primjer potvrđuje čestu praksu pljevaljskih funkcionera da, nakon što “siđu” sa vlasti, ostaju da žive u mjestu u kojem su radili, što mnogima otvara sumnju u njihov iskreni patriotizam za sredinu iz koje dolaze.
„Činjenica da danas žive u Podgorici najbolje govori koliko su vodili računa o interesu Pljevalja”, kaže poslanik NSD Novica Stanić.
„Tradicija je da se svi Pljevljaci zbog karijere odriču pljevaljskih interesa. Svi predsjednici opštine, nakon isteka mandata, završili su u Podgorici, osim Miša Tomanovića, Milete Sokovića i Radomana Gogića”, kaže Stanić.
I on smatra da je potcjenjivanje pljevaljskih kadrova jedan od razloga zbog kojeg već deceniju nema Pljevljaka u izvršnoj vlasti.
Stanić kaže da je jedan od razloga zbog kojeg nema Pljevljaka u izvršnoj vlasti što je “ova opština pod sumnjom da nije iskreno i većinski za Crnu Goru, jer DPS tradicionalno loše prolazi u Pljevljima na svim izborima, kao i na referendumu, kada se glasalo o državnom statusu”.
“Treći razlog je što su Vladi potrebni pljevaljski resursi, ugalj, sruja, drvo, olovo i cink a do toga je lakše doći ako se eliminišu pljevaljski kadrovi”, kaže Stanić.
"Na strateškim mjestima njihovi ljudi"
Stanić kaže da su važna pljevaljska preduzeća i ustanove oduzeta Pljevljima, “jer njima upravljaju ljudi sa strane”.
„Predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja je došao iz Podgorice i ne treba se čuditi što godišnje daje 700 hiljada za podgorički sport, umjesto pljevaljskom.
Direktor Uprave za šume nije iz Pljevalja, načelnik Centra bezbjednosti nije iz Pljevalja, načelnik Udbe nije iz Pljevalja, načelnik krim službe nije iz Pljevalja. Nekada ponos pljevaljske privrede kupio je čovjek iz Podgorice, biliski prijatelj bivšeg premijera. Rudnik olova i cinka je kupio čovjek koji nije iz Pljevlja. Direktori dvije od tri osnovne škole nijesu iz Pljevalja", kazao je Stanić.
Bonus video:
