Evropska komisija saopštila je da se za postupak pristupanja EU “od zemalja kandidatkinja očekuje brže postizanje stvarnih i održivih rezultata u ključnim područjima, a to su vladavina prava, reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, bezbjednost, temeljna prava, funkcionisanje demokratskih institucija i reforma javne uprave te privredni razvoj i konkurentnost.”
“Osim toga, na zapadnom Balkanu mora se postići napredak u području pomirenja, dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje, kao što je to učinjeno postizanjem istorijskog sporazuma između Sjeverne Makedonije i Grčke,” saopšteno je iz EK.
Komisija je objavila da je danas donijela godišnju ocjenu sprovođenja reformi na Zapadnom Balkanu i u Turskoj i preporuke o tome koje korake te zemlje treba da poduzmu i time potvrdila da vjerodostojna politika proširenja predstavlja geostrateško ulaganje u mir, stabilnost, sigurnost i privredni rast u čitavoj Evropi.
“Zapadni Balkan - Jasna i vjerodostojna perspektiva pristupanja EU za Zapadni Balkan i dalje je ključna za pokretanje promjena, podsticanje pomirenja, širenje stabilnosti u regionu i promocija vrijednosti, normi i standarda EU. Strategija Evropske komisije za Zapadni Balkan iz 2018. ponovo je podstakla aktivnosti EU i država članica i pozitivno je odjeknula u regionu. Danas, godinu kasnije, partnerske zemlje ostvarile su konkretan napredak i pokazale svoju predanost evropskoj perspektivi, iako odaziv svih partnera nije bio jednako snažan,” navodi EK.
Albanija i Sjeverna Makedonija su pohvaljene, uz navode da su “ objeručke prihvatile pruženu priliku i sprovele reforme, prije svega u ključnim područjima koje je Savjet utvrdio u aprilu 2018.”
“S obzirom na to da je postignut značajan napredak i da su ispunjeni relevantni uslovi, Komisija je danas predložila da Savjet pokrene pregovore o pristupanju sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom,!” navodi se.
U saopštenju se prenosi izjava visoke predstavnica za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednice Komisije Federike Mogerini:
„Zapadni Balkan je Evropa i biće dio budućnosti EU, dio još jače, stabilne i ujedinjene Evropske unije. Protekla godina u cijelom regionu bila je godina promjena na bolje. Albanija i Sjeverna Makedonija odlučne su na svom putu prema EU, a rezultati koje su postigle konkretni su i moraju se očuvati. Stoga danas predlažemo da Savjet pokrene pregovore o pristupanju sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Politika proširenja Evropske unije znači ulaganje u mir, sigurnost, blagostanje i stabilnost u Evropi“, rekla je Mogerini.
Komesar za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johanes Han rekao je da su „Albanija i Sjeverna Makedonija iskoristile priliku da se uključe u obnovljen plan proširenja i sprovele su reforme. Sjeverna Makedonija nastavila je sprovođenje svog opsežnog plana reformi, a pored toga je postigla istorijski dogovor sa Grčkom, čime je riješen spor oko imena, koji je trajao 27 godina”.
“To može služiti kao primjer cijelom regionu i šire. Albanija sprovodi temeljite reforme, posebno u pravosuđu. Sve to dokazuje privlačnost Evropske unije. Komisija je danas objavila i mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvom u Evropskoj uniji i analitički izvještaj, u kojem se prvi put preispituje stanje u toj zemlji, s obzirom na sve standarde koji se primjenjuju na države članice EU,” navodi se. Komisija smatra, kako je navedeno, da bi pregovori o pristupanju treba da budu otvoreni kada Bosna i Hercegovina postigne potrebnui nivo usklađenosti sa kriterijima za članstvo, a posebno sa političkim kriterijumima stabilnosti institucija, čime se garantuju demokratija i vladavina prava.
“Bosna i Hercegovina mora temeljito da poboljša svoj zakonodavni i institucionalni okvir, kako bi ostvarila niz precizno određenih prioriteta u području demokratije, vladavine prava, temeljnih prava i reforme javne uprave. Mišljenje Komisije, koje je ujedno i plan sveobuhvatnih reformi u tim ključnim područjima, važan je korak u odnosima između EU i Bosne i Hercegovine, te služi kao podsticaj za dalje korake u procesu sticanja članstva u EU,” kazao je Han.
Strategija za zapadni Balkan, kako je objavljeno iz Brisela, usmjerena je na područja u kojima partnerske zemlje sa zapadnog Balkana treba da sprovode dalje reforme i ulažu dodatne napore, kao i na pojačanu podršku EU regionu, koja obuhvata niz posebnih obaveza podijeljenih u šest glavnih inicijativa.
“Od donošenja strategije EU se fokusirala na ispunjavanje svojih obaveza putem pojačanog političkog angažmana, jačanja saradnje na području bezbjednosti te jačanja operativnih veza između zapadnog Balkana i EU i njenih agencija, omogućivanja pristupa finansijskoj i tehničkoj pomoći te preusmjeravanja finansijske pomoći EU u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), čiji je godišnji iznos za zemlje zapadnog Balkana samo 2018. premašio 1,1 milijardu eura,” tvrdi EK.
Bonus video:
