"OVO ŠTO SE DEŠAVA, DEŠAVA SE PLANSKI"

Abazović o Zakonu: Vlast nije vjerovala da će biti ovakav rasplet koji je trenutno aktuelan

"Mislim da postoje određene kordinacije i sa zemljama iz regiona, mislim tu na relaciju Milo Đukanović i Aleksandar Vučić, ta neka tajna veza apsolutno postoji i da ovu situaciju žele da iskoriste i elita koja vlada i u Srbiji za njihove izbore a samim tim i nekako da se uzvrati ta usluga sjutra kada izbori budu u Crnoj Gori".
16477 pregleda 121 komentar(a)
Abazović, Foto: Boris Pejović
Abazović, Foto: Boris Pejović

Predsjednik URA, Dritan Abazović, komentarišući Zakon o slobodi vjeroispovijesti, kazao je da je vlastima trebao jedan takav zakon, koji će ponovo da podijeli crnogorsko društvo.

"Ovdje problem nastao iz razloga što se približavaju parlamentarni izbori koji će biti najvjerovatnije u oktobru 2020. Vlastima je trebao jedan zakon koji će ponovo da podijeli crnogorsko stanovništvo, da uništi ili da zapali građansko biće, i da na diskursku podjela nastave da vladaju ko što vladaju predhodnih trideset godina. Da li je to malo izmaklo kontroli i da li je njihova kalkulacija bila opravdana ili ne to ostaje da se vidi, s obzirom da imamo situaciju da su desetine hiljada ljudi na ulicama koji protestuju protiv Zakona o slobodi vjeroispovjesti i siguran sam da vladajuća struktura nije vjerovala da će biti ovakav rasplet koji je trenutno aktuelan. Povratak u devedesete odgovara samo dvijema strukturama u Crnoj Gori, jedna koja je trideset godina na vlasti i koja je stvorila potpuno privatnu državu sa svim obrisima „deep stata“ i „captured stata“ i čija odbrana vlasti znači odbrana slobode, a druga struktura su desničarski nacionalisti sa obrisima fašizma koji se javljaju u unutar opozicionog korpusa a koji su nekako bili na izdisaju, ne kažem da su bili potpuno marginalizovani ali je zaista poslednjih godina opadao značaj te strukture tako da je ovim dvijema strukturama ovaj zakon dobrodošao. Stvorile su se sve pretpostavke da na nekim narednim parlamentarnim izborima, koji će vjerovatno biti po starom zakonodavstvu što je veliki problem, omogući da se te dvije strukture ponovo „glođu“ na javnoj sceni pri tome ignorišući stvarne probleme građana", kazao je Abazović za impulsportal.net.

On smatra da ovo što se dešava, dešava se planski i misli da čak nije samo procjena crnogorskih vlasti "nego mislim da postoje određene kordinacije i sa zemljama iz regiona, mislim da tu na relaciju Milo Đukanović i Aleksandar Vučić, ta neka tajna veza apsolutno postoji i da ovu situaciju žele da iskoriste i elita koja vlada i u Srbiji za njihove izbore a samim tim i nekako da se uzvrati ta usluga sjutra kada izbori budu u Crnoj Gori".

Komentarisao je i Milorada Dodika.

"Za mene je to sve izlazi iz iste kuhinje to je jedna te ista matrica održavanja statusa quo u regionu. Ljudi poput Mila Đukanovića, Aleksandra Vučića i Milorada Dodika su faktički jedna te ista struktura. To su ratne ili posratne strukture koje su u potpunosti zarobile ovaj region i naša borba jeste da unesemo neku novu političku vrijednost. Vi vidite jednu retoriku jednu ping-pong politiku dobacivanja lopte između zvanične Srbije i zvanične Podgorice čemu se sad priključila Republika Srpska. Da bi Đukanović homogenizovao svoje ljude u Crnoj Gori, pa djelomično i manjinske narode koji ga podržavaju, njemu treba obračun sa nekim ko u ovom trenutku širi pretežno desničarsku nacionalističku prosrpsku politiku, sad da to ne bi radio otvoreno Aleksandar Vučić - to umjesto njega radi Milorad Dodik koji priča o ocjepljenju Republike Srpske, o referendumu i novim granicama na Balkanu. Ovo sve Đukanović koristi da potvrdi svoju politiku na terenu po kojoj je Crna Gora ugrožena i da se spremaju nove stvari u regionu te da se homogenizujemo da bi sačuvali svoju državu. Mislim da oni ovako jednom politikom dodavanja lopte stvaraju opštu konfuziju i ponovo građane motivišu da se podijele po nacionalnim i religijskim šavovima. To je način da građani zaborave sve njihove svakodnevne problema, te se navodno skoncentrišu da bi očuvali nešto što je u njihovoj percepciji očuvanje nacionalnog interesa", kazao je Abazović.

Kaže da zemljama Zapadnog Balkana treba neki novi dogovor i pomirenje.

"Stvaranje novih mostova saradnje, novih mostova komunikacije i novih mostova prožimanja mobilnosti ljudi između država regiona je jedini način da zaboravimo duhove prošlosti i da imamo tako zvani „new deal“. Zemljama Zapadnog Balkana treba neki novi dogovor i pomirenje kao što su uradili Francuska i Njemačka nakon svjetskog rata. Taj „new deal“ mora da podrazumijeva jednu viziju kako u budućnosti sve države Zapadnog Balkana mogu da imaju jednu bolju perspektivu. Znam da je mnogo teško sada to plasirati, naručito u ovom trenutku kada je zapaljiva retorika opet uzela maha i kada imamo ponovno rast nacionalističkog javnog diskursa ali iskreno vjerujem da većina građana svih ovih država interno i dalje duboko u sebi ne žele više da budu neprijatelji sa bilo kim. Trebaju nam nove političke elite, ne mislim a priori mlađi ljudi nego ljudi koji ne nose kontaminaciju devedesetih godina i nemaju onaj „virus“ mržnje prema drugima i drugačijem", rekao je Abazović

Dodao je da samo novi ljudi mogu da budu propagatori jedne nove politike i novog dogovora za region i vjeruje da će se to polako ali sigurno desiti, "u suprotnom ovaj region će ostati bure baruta i zaiste će ostati na marginama svega što je progresivno i demokratski u savremenoj Evropi."

Kaže da je Crna Gora ustavom uređena kao ekološka država i to bi trebalo da bude njena najveća komparativna prednost u međunarodnoj i unutrašnjoj politici.

"URA je stranka koja baštini zelene politike, mi smo ta zelena stranka u Crnoj Gori koja će već od ovog ljeta postati i članica evropske grupacije zelenih partija. Borba za životnu sredinu je nešto što će vjerovatno biti jedna od glavnih odrednica politike ne samo URE nego i drugih stranaka u predstojećem periodu. Crna Gora ima toliko prirodnih ljepota međutim toliko malo osjećaja za njihovu zaštitu i gdje god imate devastaciju naručito tih velikih prirodnih bogatstava iza toga svega vam stoje korupcionaške radnje i potrebe određenih pojedinaca da unšte nešto što je nacionalno blago i zgrabile neku ogromnu ekonomsku korist", kaže Abazović.

Predsjednik URA odgovorio je i na pitanje koje su zelene politike zastupljene u Crnoj Gori.

"Ono što je nas iznenadilo vrlo pozitivno jeste da građani bez obzira na svoju političku preferenciju prilično su glasni u odbrani prirodnih dobara koje zemlja ima. Imali smo veliku kampanju za zaštitu Tare, mi nijesmo uspijeli da je zaštitimo jer tamo se radi autoput koji je dosta oštetio tu rijeku, ali je javnost bila prilično jedinstvena da je to što se dešava ne prihvatljivo i da na sve načine sankcioniše i zahtijeva da se takva vrsta devastacije zaustavi. Imamo primjer gdje su građani pobijedili vlast, to se desilo u Baru prilikom sječe čempresa u dvorštu škole, kada su ljudi masovno protestovali i uspijeli da natjeraju vlast da se odrekne tog projekta. Oko malih hidroelektrana imamo ogromne probleme ali isto imamo senzibilitet građana i okupljanja tako da su i tu neki projekti zaustavljeni. Ono što nismo uspijeli da zaustavimo na vrijeme - da se nekoliko rijeka stavi u cijev, tek kad se nešto uništi ljudi postaju svijesni da treba da reaguju. Raduje me kao političara i građanina da je ekologija nešto što nas okuplja, definitivno bez obzira na neke naše razlike ili preferencije da možemo zaista vidjeti da postoji društveni konsenzus oko očuvanja prirode. To je dobra polazna osnova i vjerujem da bi uz povećanje svijesti za ono što treba da bude očuvanje naših prirodnih resursa prednosti, ne samo turističke nego i genaralno budućnost Crne Gore. Zelene politike nijesu u vrhu agende interesovanja crnogorskih građana ali u svakom slučaju je vidan napredak odnosno postoji vidna veća zainteresovanost nego što je to bilo prije tri ili četiri godine", zaključlio je Abazović.

Preporučujemo za Vas