kasne sa podizanjem spomenika iz nepoznatih razloga

Ulcinjska vlast kasni tri mjeseca: Skenderbeg čeka izbore?

Navodno je i dilema - na koju stranu svijeta da gleda statua
 

3303 pregleda 46 reakcija 18 komentar(a)
Spomenik planiran na kružnom toku, Foto: Samir Adrović
Spomenik planiran na kružnom toku, Foto: Samir Adrović

Ulcinjska vlast već tri mjeseca kasni sa podizanjem spomenika Đerđ Kastrioti Skenderbegu, iako su se za to stekli svi uslovi, a javnost još ne zna kada bi na kružnom toku kod zgrade Opštine mogao osvanuti lik legendarnog junaka uklesan u bronzi. Čelnici Opštine utihnuli su sa pominjanjem imena Skenderbega, nakon što je lokalni parlament u decembru prošle godine usvojio predlog odluke o podizanju spomenika, a Ministarstvo kulture potom dalo saglasnost.

Sagovornici “Vijesti” iz vlasti skloni su mišljenju da će se svečano presijecanje vrpce desiti sigurno prije parlamentarnih izbora.

“Slutim da će se patriotizam slučajno probuditi baš tada“, kazao je sagovornik koji nije htio da mu se pominje ime.

Predsjednik Opštine Ljoro Nrekić nije odgovarao na pozive “Vijesti”, dok sa predstavnicima inicijatora projekta NVO “Don Gjon Buzuku” nije bilo moguće uspostaviti kontakt.

“Skupština je uradila što je do nje, a mene lično još niko nije obavijestio o datumu kada bi spomenik mogao da bude podignut“, kazao je “Vijestima” predsjednik Skupštine Opštine Ulcinj Ilir Čapuni.

“Vijesti” nezvanično saznaju da su čelnici Opštine u nedoumici i kako da postave spomenik na kružnom toku, odnosno da li statua Skenderbega da gleda prema moru ili sjeveru, odnosno istoku ili zapadu.

U usvojenoj odluci ističe se da će spomen-obilježje čuvenom junaku biti izliveno od bronze, visine 1,5 metara na postamentu od 3,5 metara, na osnovu projekta arhitekte Shpetima Maraja iz Ulcinja. Stoji i da će frontalno na postamentu spomenika latiničnim pismom biti ispisano na albanskom jeziku “Gjrergj Kastrioti Skenderbeu 1405- 1468“ i crnogorskom “Đerđ Kastrioti Skenderbeg 1405-1468“.

Rok za podizanje spomenika istekao je u martu 2020. godine, a kako piše u odluci, novac će obezbijediti albansko-crnogorska dijaspora udružena u fondaciji “Simon Filipaj“ uz ulcinjsku NVO “Don Gjon Buzuku”.

Spomenik bi trebalo da bude replika postojećeg u Tirani.

Dva puta su predlozi odluka o izgradnji spomen-obilježja Skenderbegu trpjeli ispravke, uprkos jednostavnoj proceduri neophodnoj za dobijanje zelenog svjetla Ministarstva kulture na čijem je čelu Aleksandar Bogdanović.

Nrekić je od Ministarstva dobio saglasnost na predlog programa i izgradnju spomenika, ali je lokalna Skupština usvojila dostavljeni predlog odluke sa punim imenom heroja - Đerđ Kastrioti Skenderbeg.

Inspektor za kulturnu baštinu Veselin Krstićević nakon toga naredio je lokalnoj Skupštini da donese novi Program podizanja spomen-obilježja, koji bi bio saglasan sa rješenjem Ministarstva kulture iz jula 2018.

“SO Ulcinj može donijeti Program o podizanju spomen-obilježja izgradnjom spomenika legendranom junaku i vojskovođi Đerđu Kastrioti samo u okviru date saglasnosti”, pisalo je u rješenju koje je tada potpisao Bogdanović. On je u obrazloženju naveo da je Nrekić prvi put dostavio predlog programa koji nije bio u cjelosti usklađen sa Zakonom o spomen-obilježjima. Pojasnio je da, kada su u pitanju istaknute ličnosti, zakon u bitnom propisuje da uz obrazloženje razloga za podizanje spomen-obilježja treba izostaviti nepotrebne formulacije koje nijesu neophodne za sadržinu programa.

Ministarstvo je u martu prošle godine donijelo rješenje o davanju saglasnosti na izmjene i dopune programa za podizanje spomen-obilježja, koje su se odnoslile na brisanje riječi “Đurađ“ i dodavanja riječi „Skenderbeg“ nakon riječi “Kastrioti“.

Lokalni paralment je na sjednici krajem istog mjeseca usvojio predlog programa, da bi Ministarstvo početkom novembra dalo saglasnost na zahtjev Nrekića.

Čapuni je tada kazao je “da je lik Skenderbega uzvišeniji od neznanja, administrativnog nesnalaženja, lapsusa ili zle namjere bilo kojeg činovnika ili organa“. Naglasio je da će ignorisati vjerovatno rasuđivanje “da je u istom predmetu teško pogriješiti dva puta onako slučajno“.

Bista Skenderbegu otkrivena je u oktobru ispred istoimene škole u mjestu Zatrijebač, u Tuzima.