Državna uprava u kojoj će raditi sposobni, a ne politički podobni je jedan od najtežih zadataka buduće vlasti, saglasni su u tročlanoj koaliciji koja ima parlamentranu većinu i planira da formira vladu.
Na depolitizaciji državne uprave godinama insistira Evropska komisija, ali se na tome do sada ništa nije uradilo a partije vlasti pred svake izbore u državni sistem uvedu desetine novih lica. I posljednji zvanični podaci Agencije za sprečavanje korupcije u predizbornom periodu pokazali su da je primljeno oko 800 novih službenika i to uglavnom na privremenim i povremenim poslovima koji se, kako je ranije upozorio ciivilni sektor, uglavnom koriste za obezbjeđivanje sigurnih glasova.
U posljednje vrijeme takođe je otvoren veliki broj oglasa za zapošljavanje, za koje aktuelna opozicija tvrdi da su uhljebljavanje pred promjenu vlasti.
Za njih izazovi tek predstoje. Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa Milena Muk smatra da je izvjesno da novu vlast, i u slučaju da je najiskrenija u namjerama da stane na put zapošljavanju po političkoj osnovi, čeka težak posao.
“Prije svega neće biti lako smanjiti postojeći broj zaposlenih, jer su i u tom slučaju neophodna novčana sredstva za isplatu otpremnina. Imajući u vidu političku kulturu i rasprostranjene prakse u zemlji, vjerovatno je i da će se suočiti sa pritiscima da zaposle sebi politički blizak kadar. Iskustva u nekim opštinama u kojima je dosadašnja opozicija na državnom nivou obavljala vlast ukazuju na preuzimanje obrasca ponašanja da se i na mjestima koja bi trebalo da se popunjavaju putem javnog oglašavanja i na profesionalnoj osnovi, postavlja politički kadar. To nije dobra praksa”, rekla je Muk “Vijestima”.
Predstavnici tri pobjedičke koalicije sada tvrde da im za reformu javne uprave, njenu depolitizacija i optimizaciju radnih mjesta ne fali političke volje.
Iz medijskog tima Zdravka Krivokapića, nosioca liste “Za budućnst Crne Gore”, smatraju da se zapošljavanju mora pristupiti pažljivo, ozbiljno i odgovorno, te da to ne smije biti paravan za politički revanšizam.
“Povećanje produktivnosti, racionalizacija, reforma i sistematizacija javne uprave ne smije biti paravan za politički revanšizam i partijsko zapošljavanje, čemu je bivši režim bio i te kako sklon. Formule po kojima je odlazeđi režim funkcionisao i zapošljavao, “jedan zaposleni - četiri glasa” i “mora da te prepozna teren”, moraju zauvijek postati prošlost”, navodi tim Krivokapića u odgovoru “Vijestima”.
Kandidat za poslanika koalicije “Mir je naša nacija” Dragan Krapović smatra da suština procesa optimizacije radnih mjesta treba da bude profesionalan i efikasan državni službenik, a ne “uhljebljivanje partijskih kadrova” kao što je to do sada bio slučaj.
“S obzirom na činjenicu da i dan-danas ne postoje pouzdani podaci o ukupnom broju zaposlenih u javnoj upravi, te činjenicu da je Vlada u izbornoj godini planirala oko hiljadu radnih mjesta više, jasno je koliko je bivša vlast radila partijski insturisano i, očigledno, žestoko podbacila u tome”, rekao je Krapović “Vijestima”.
Dodaje da se Ministarstvo javne uprave nije suštinski pozabavilo optimizacijom radnih mjesta, što je, pojašnjava Krapović, posljedica odsustva političke volje da se državna uprava optimizuje i racionalizuje u skladu sa standardima i na kvalitetan način.
Šef Medijskog tima Građanskog pokreta URA Bojan Jevrić ističe da sistematizacija radnih mjesta neće zaobići nijednu državnu instituciju.
“Kao prvi primjer koji mi pada na pamet jeste frapantan podatak da je u Radio-televiziji Crne Gore, javnom servisu, zapošljeno oko 750 ljudi, što je zaista nevjerovatna brojka. U poređenju sa tim zamislite jedan medijski gigant CNN koji u preko 200 zemalja ima oko 4000 zaposlenih. To je samo jedan od primjera koji govori do čega nas je dovelo partijsko zapošljavanje i kakve ćemo probleme imati u rješavanju te anomalije društva”, rekao je Jevrić “Vijestima”.
Ističe da nema razloga da ne vjeruju da i kod ostalih konstituenata nove vlade, politička volja za rješavanje ovog problema neće nipošto izostati.
“Rješavanje partijskog zapošljavanja je jedan vid demontaže režima Demokratske partije socijalista koji je vladao 30 i kusur godina i to je neophodna stvar ukoliko ova država želi da iskorači iz okvira balkanske provincije i krene putem razvijenih, modernih i evropskih zemalja”, zaključio je Jevrić.
Dragan Krapović je dodao da će se uz političku volju riješiti problem, ali da za to treba vremena.
“Međutim, kao i kod većine stvari u Crnoj Gori, pitanje svih pitanja jeste politička volja vlasti da se uhvati u koštac sa tim problemima na jedan ozbiljan i profesionalan način, a što će, sigurni smo, nova vlast i uraditi. Dakle, radi se o sveobuhvatnom procesu kojem se mora pristupiti sistemski, a ne selektivno, i koji jedino tako može dati neophodne rezultate”, kazao je Krapović.
Milena Muk (IA) navodi primjere loše prakse čije obrasce, takođe, nova vlast ne smije preuzeti.
“Imali smo paradoksalne situacije da vlada donese strategiju kojom planira da analizira stanje u određenoj oblasti kako bi preduzela određene mjere, iako bi osnova svakog novog strateškog pristupa trebalo da bude prethodna analiza problema i, na osnovu toga, određivanje prioriteta. Taj neplanski pristup je uzeo danak i u reformi javne uprave, gdje su, umjesto lociranja viškova zaposlenih, predviđeni tzv. linearni rezovi – smanjenje od 5 odsto na centralnom i 10 odsto na lokalnom nivou do kraja ove godine”, kazala je Muk.
Ona je dodala da je takve rezultate teško ostvariti. “Čak je i u nezavisnoj eksternoj evaluaciji Strategije reforme javne uprave istaknuto da su “minimalni rezultati” ostvareni u pogledu optimizacije, zbog toga što su indikatori, polazne osnove i ciljevi bili neoptimalnog kvaliteta, što je spriječilo potpuno razumijevanje obuhvata javne administracije i potrebnih rezova”, rekla je Muk.
Iz Ministarstva javne uprave nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” koji su rezultati optimizacije radnih mjesta u javnom sektoru.
Propusti napravljeni u kadrovskom planiranju na državnom i lokalnom nivou
Krapović naglašava da su najveći propusti napravljeni u kadrovskom planiranju na državnom i lokalnom nivou, a što je rezultiralo značajnim povećanjem troškova u sistemu javne uprave i ugrožavanjem onoga što je ispunjavanje političkih kriterijuma u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom.
“Načini za rješavanje tog problema postoje i apsolutno su dohvatljivi, ali ne na kratak rok. Međutim, kao i kod većine stvari u Crnoj Gori, pitanje svih pitanja jeste politička volja vlasti da se uhvati u koštac sa tim problemima na jedan ozbiljan i profesionalan način, a što će, sigurni smo, nova vlast i uraditi. Dakle, radi se o sveobuhvatnom procesu kojem se mora pristupiti sistemski, a ne selektivno, i koji jedino tako može dati neophodne rezultate”, rekao je Krapović.
Bonus video:
