Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2020. godinu pokazao je da su problemi reformi izbornog zakonodavstva i pravosuđa ostali glavne prepreke za napredak u pregovorima, a da institucije još uvijek nijesu uspjele da se suoče sa najvećim problemima u poglavljima 23 i 24.
To je ocijenjeno u saopštenju Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) povodom Izvještaja o napretku Crne Gore za 2020. godinu, koji je predstavljen juče.
„Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2020. godinu pokazao je da postoje razlozi za zabrinutost zato što Crna Gora nije ostvarila očekivani i značajan, već uglavnom ograničeni napredak. Ovaj izvještaj pokazuje da u periodu koji se analizira naše institucije još uvijek nijesu uspjele da se suoče sa najvećim problemima u poglavljima 23 i 24. Iz tog razloga, vidimo da su brojne ocjene slične onima iz prethodnog izvještaja“, kaže se u saopštenju koje potpisuje programski direktor CeMI-ja Ivan Vukčević.
On je istakao da su problemi reforme izbornog zakonodavstva i reforme pravosuđa ostali glavne prepreke za napredak u pregovorima.
„Iako se navodi da je Državna izborna komisija poštovala rokove i radila transparentno, kao i da su izbori bili kompetitivni, ne treba zaboraviti preporuku da treba povesti odlučan dijalog za reformu izbornih zakona. Preciznije, političke partije moraju pokazati odgovornost upravo u ovom trenutku, ne dozvoljavajući da pozitivna ocjena o kompetitivnosti izbornog procesa bude razlog da se zaboravi na ozbiljne nedostatke u važećem zakonodavstvu“, rekao je Vukčević.
U skladu sa tim, kako je dodao, u CeMI-ju očekuju od predsjednika Skupštine da inicira formiranje nove radne grupe koja će se baviti sveobuhvatnom reforomom izbornog zakonodavstva.
„Takođe, neophodno je s pažnjom razmotriti konstataciju da su identitetska i vjerska pitanja imala važnu ulogu u izbornom procesu. Ovo je posebno važno zato što je pomenuta konstatacija iznesena u negativnom kontekstu“, naveo je Vukčević.
Kako je ukazao, reforma pravosuđa ostaje nedovršen proces, a istovremeno zabrinjava ponovljena ocjena da postoji politički uticaj na pravosuđe.
„Takođe, treba imati u vidu i konstataciju da ne postoji politička volja da se dvotrećinskom, odnosno tropetinskom većinom u Skupštini Crne Gore izaberu članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, kao i Vrhovni državni tužilac. U ovom dijelu izvještaja se navodi jedna od najvažnijih poruka Evropske komisije, a to je da u Crnoj Gori postoji nedostatak političkog dijaloga“, rekao je Vukčević.
On je ocijenio da izlazak iz v.d. statusa u vrhu pravosuđa ostaje veliki izazov za novi sastav Skupštine, kao i da ohrabruje izjava njenog čelnika da će se Skupština pozicionirati na način da uspješno odgovori ovom zadatku.
„Takođe, Agencija za sprječavanje korupcije mora da se suoči sa negativnom reputacijom i osigura integritet i odgovornost, što će predstavljati zahtjevan zadatak za organe Agencije i novoizabranu direktorku“, smatra Vukčević.
On je kazao da, osim razloga za zabrinutost, koji čine većinski dio izvještaja, postoje i određeni razlozi za optimizam.
„Naime, opšta ocjena (3.18) je najveća u posljednjih četiri godine, a osim toga, registrovan je i napredak u oblasti ljudskih prava, do kojeg je došlo kroz donošenje novih zakona i jačanje institucija“, naveo je Vukčević.
On je kazao da je posebno istaknut značaj donošenja Zakona o životnom partnerstvu osoba istog pola, kao i činjenica da je Crna Gora jedina zemlja u regionu koja je uredila status istopolnih parova.
„Ipak, sve ovo nije dovoljno za zemlju koja ima zapaženu poziciju među zemljama kandidatima za ulazak u Evropsku uniju“, zaključio je Vukčević.
Bonus video:
