Zakonskih prepreka da lideri Demokratskog fronta, protiv kojih se vode sudski postupci, budu ministri u novoj vladi - nema, kažu sagovornici "Vijesti".
Lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević nepravosnažno su osuđeni na po pet godina zatvora u slučaju državni udar, a oni su više puta istakli da je proces montiran. Knežević je osuđivan znog incidenta u Skupštini i napada na policajca. Protiv Nebojše Medojevića se vodi sudski postupak za pranje novca u kampanju za parlamentarne izbore 2016, a on je takođe tvrdio da je proces protiv njega politički proces i odmazda.
Izvršni direktor Centra za građanske slobode, Boris Marić, za “Vijesti” kaže da sve što Ustavom i zakonom nije zabranjeno, dozvoljeno je. Dodaje da u konkretnom slučaju ne postoje pravne prepreke da oni protiv kojih se vodi krivični postupak budu ministri.
“Shodno bi se mogla primijeniti odredba člana 87 Ustava Crne Gore koja u stavu jedan tačka dva, propisuje da ako je pravosnažnom odlukom suda poslanik osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci, prestaje mu poslanički mandat. Normativno predviđena situacija nije ispunjena u ovom tenutku”, rekao je Marić, koji je bio ministar u prelaznoj Vladi 2016. godine.
Objašnjava da crnogorski pravni sistem prepoznaje i pravne posljedice osude koje su sadržane u mogućnosti da se za određeni period zabrani vršenje javne funkcije ili djelatnosti ako je takva mogućnost propisana zakonom, što kao mogućnost otvara Krivični zakonik Crne Gore. “To bi, primjera radi, moglo da se propiše mogućim Zakonom o lustraciji. Primjer u praksi nemamo”, kazao je Marić.
Dodaje i da Zakon o državnim službenicima i namještenicima propisuje rigorozne uslove kada je moguća krivičnopravna odgovornost u pitanju, ali se to ne odnosi na ministre. “U članu 34 stav 1 alineja 6 propisuje kao obavezan uslov za zasnivanje radnog odnosa da službenik nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu i protiv koga nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti. Ovaj član se ne može shodno primijeniti na državne funkcionere”, naveo je Marić.
Dodaje primjer Slovenije i slučaj kandidature bivšeg premijera Janeza Janše, koji se 2014. kandidovao za poslanika na vanrednim parlamentarnim izborima, uoči odlaska na služenje dvogodišnje zatvorske kazne, po presudi za primanje mita pri kupovini oklopnih transportera za Vojsku Slovenije. Janša je sada premijer Slovenije.
Povezani članci
Bonus video:
