Lopićić Neustavno birana na izmišljenu funkciju

Sudu „igre prijestola“ bile važnije od Ustava

To što je Desanka Lopičić bila neustavno na čelu te institucije skoro godinu i potpisivala njegove odluke nema pravne posljedice, ali nanosi nemjerljivu štetu ugledu tog suda, smatra pravni ekspert Siniša Gazivoda

43011 pregleda 108 reakcija 29 komentar(a)
Lopičić, Foto: Savo Prelević
Lopičić, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 05.12.2020. 18:42h

Činjenica da je, po stavu samog Ustavnog suda, sudija Desanka Lopičić bila neustavno na čelu te institucije skoro godinu dana i potpisivala njegove odluke nema pravne posljedice, ali nanosi nemjerljivu štetu ugledu tog suda.

To je za „Vijesti“ ocijenio advokat i pravni ekspert za ljudska prava i slobodu izražavanja Siniša Gazivoda, navodeći da se ne može računati da odluke koje je Lopičić potpisivala nijesu važeće.

Nekoliko NVO organizacija - Akcija za ljudska prava, MANS, Centar za građanske slobode, Evropska asocijacija za pravo i finansije, Institut alternativa i Institut za vladavinu prava zatražili su da sudije Lopičić, Hamdija Šarkinović, Dragoljub Drašković i Mevlida Muratović, koji su u januaru izglasali neustavnu odluku o izboru Lopičić za predsjedavajuću sutkinju treba da podnesu ostavke i da više ne treba da obavljaju nijednu javnu funkciju.

“Smatramo da je neprimjereno da oni nakon 10 mjeseci neustavnog djelovanja i dalje budu u mogućnosti da odlučuju je li nešto u skladu s Ustavom i zakonom ili ne. I dalje ostaje sumnja da je cilj izmišljanja funkcije “predsjedavajućeg sudije” zapravo bio da se baš sudija Desanka Lopičić, naklonjena vladajućoj političkoj partiji DPS, zadrži na toj funkciji u izbornoj godini, iako je i to što je prethodno obavljala funkciju predsjednice tog suda sprečavalo da se nađe na tom položaju”, navodi NVO.

U “Službenom listu” je 30. novembra objavljena odluka US kojom se utvrđuje da je izbor Lopičić za predsjedavajuću sutkinju bio neustavan i nezakonit.

Četvoro sudija, podsjeća se, mjesecima onemogućavaju da se izbor predsjednika suda i postavi na dnevni red, kao i da se Ustavni sud držao pasivno i nijemo posmatrao kako je odlazeća Vlada usvajala i sprovodila sporne i sa ustavnog aspekta problematične odluke koje su se odnosile na epidemiloške mjere u borbi protiv koronavirusa i izborni proces, a koje su prouzrokovale diskriminaciju, povredu jednakosti i ograničavanje ljudskih prava i sloboda.

Sastav Ustavnog suda nije promijenjen, ali su neki mijenjali mišljenje: Siniša Gazivoda -
Sastav Ustavnog suda nije promijenjen, ali su neki mijenjali mišljenje: Siniša Gazivoda -foto: Boris Pejović

“Ustavni sud je u kontinuitetu opterećen političkim uticajem, i kao takav ne može proizvesti potrebni integritet te visoke institucije koja treba da stane na branik zaštite ljudskih prava i vladavine prava”, navodi se.

Gazivoda je juče za “Vijesti” istakao da se posljedice ogledaju u nemjerljivoj šteti koju je ovaj eksperiment učinio ugledu Ustavnog suda.

„Sjetićemo se da niko od stručne javnosti nije iskazao stav da je ustavno-pravno prihvatljiva i zakonita odluka Ustavnog suda da se na nepostojeću funkciju predsjedavajuće Suda imenuje sudija Lopičić“, kazao je Gazivoda. On je podsjetio da je Lopičić krajem januara izabrana sa zadatkom da organizuje i sprovede postupak izbora novog predsjednika suda:

„Iz nove odluke Ustavnog suda vidimo da skoro godinu dana ništa nije uradila tim povodom. Treba primijetiti i da se sastav Ustavnog suda u međuvremenu nije izmijenio, nego da je većina sudija u januaru smatrala da je ustavno izabrati Lopičićevu, a onda u novembru većina sudija smatra da to nije ustavno“, istakao je Gazivoda.

On je ocijenio da je jasno da su Ustavnom sudu „igre prijestola prioritet u odnosu na Ustav“. U ovoj ocjeni, kako je istakao, treba izdvojiti one sudije koje su na isti način povodom ovog pitanja glasale i u januaru i u novembru. Ustavom je propisano da se predsjednik Ustavnog suda bira na tri godine i samo u jednom mandatu. Lopičić je od 2014. do 2017. već bila na čelu tog suda, na šta je dio njenih kolega ukazivao kada je birana početkom ove godine. Međutim tadašnja većina Dragoljub Drašković, Lopičić, Mevlida Muratović i Hamdija Šarkinović su ipak podržali njen izbor.

„Valja se prisjetiti i da je obrazloženje za neustavno imenovanje Lopičićeve na nepostojeću funkciju bilo paušalno pozivanje na uporednu ustavno-pravnu praksu. Međutim, nijesmo dobili obrazloženje iz Ustavnog suda da se uporedna ustavno-pravna praksa u međuvremenu izmijenila“, istakao je Gazivoda.

Sudije Ustavnog suda Milorad Gogić i Miodrag Iličković su više puta zahtijevali da se održi sjednica Ustavnog suda sa jedinom tačkom dnevnog reda - izbor predsjednika Ustavnog suda.

Gogić je to posljednji put tražio dopisom od 15. oktobra, a ranije je to učinio 27. i 28. januara, 5. februara, 27. februara i zahtjeva od 2. i 3. marta.

„Napominjem, da sam na sjednicama Ustavnog suda koje smo do sada održali, takođe predlagao da se pristupi izboru predsjednika Ustavnog suda i da je to uporno odbijano sa glasovima sudije Lopičić i sudija Šarkinović, Drašković i Muratović“, naveo je Gogić u posljednjem dopisu.

On je podsjetio na konstataciju iz posljednjeg izvještaja o napretku Crne Gore ka Evropskoj uniji u kome se navodi da je „u januaru 2020. Ustavni sud, nakon neuspješnog izbora novog predsjednika, u međuvremenu izabrao svog bivšeg predsjednika za „predsjedavajućeg sudiju“, iako takva kategorija nije predviđena zakonskim okvirom. On podsjeća da je u izvještaju EK navedeno da „postupak imenovanja novog predsjednika Ustavnog suda treba sprovesti bez daljeg odlaganja“.

Marić: U dijelu gdje je Lopičić potpisivala dokumentaciju kao predsjednica suda, posljedice mogu biti rušljivi i ništavi dokumenti

Izvršni direktor Centra za građanske slobode (CEGAS) Boris Marić rekao je da u dijelu gdje je Lopičić kao sudija potpisivala dokumentaciju ne vidi ništa sporno, ali da u dijelu gdje je dokumentaciju potpisivala kao predsjednica suda, posljedice mogu biti rušljivi i ništavi dokumenti.

Marić
Marićfoto: Savo Prelević

"U dijelu gdje je to radila kao sudija ne vidim posljedice, ali u dijelu gdje je to radila kao predsjednica suda pravne posljedice mogu biti rušljivi dokumenti i ništavi dokumenti. To će se odnositi najviše na odluke materijalno finansijskog karaktera", ocijenio je Marić za "Vijesti".

On je istakao da neki dio odluka koje su 'rušljive' mogu konvalidirati izborom legalnog predsjednika, a one koje su se ticale pojedinačnih prava i obaveza biće ništave i postojaće potreba da se situacija vrati u pređašnje stanje.

Izmjene odgoditi dok sudijama koje uskoro pune 67 godine ne istekne mandat

Gazivoda je povodom predloga Bošnjačke stranke za izmjenu Zakona o Ustavnom sudu kako bi sudije išle u penziju sa 70 godina, kazao da razmatranje treba odgoditi dok sudijama koje uskoro pune 67 godina života ne prestane mandat.

Klub poslanika BS predložio je izmjene zakona o US kako bi se sudijama povećala starosna granica za odlazak u penziju sa sadašnjih 67 godina na 70 godina, a uz obrazloženje da bi se time omogućilo nesmetano funkcionisanje tog suda i spriječila njegova politička blokada.

„Svjesni smo da je već započeta procedura izbora dvoje sudija Ustavnog suda jer dvoje postojećih sudija početkom naredne godine puni 67 godina života. Zbog toga razmatranje ovih izmjena Zakona o Ustavnom sudu treba odgoditi dok sudijama koje uskoro pune 67 godina života ne prestane mandat“.

On je ocijenio da bi u suprotnom, ukoliko bi ove izmjene bile usvojene, pratila bi ih hipoteka da su učinjene zbog pojedinačnih kadrovskih rješenja.

„Država zasnovana na vladavini prava sebi nikako ne smije dozvoliti da zakone, kao opšte akte, donosi zbog pojedinačne situacije ili pojedinca jer se to smatra pravno necivilizovanim postupanjem“, kazao je Gazivoda.

Istakao je da novi saziv Skupštine, čim se steknu uslovi u pogledu obrazovanja radnih tijela, mora raditi na imenovanju novih sudija na upražnjena mjesta u Ustavnom sudu.

„Zakon o Ustavnom sudu predviđa da u slučaju isteka mandata sudija obavlja funkciju do izbora novog sudije. U konkretnom slučaju ne radi se o isteku mandata, već o prestanku funkcije po sili zakona zbog odlaska u starosnu penziju zbog čega sudije Šarkinović i Muratović ne mogu ostati na funkciji nakon što napune 67 godina i u riziku smo da Ustavni sud radi duže vrijeme u sastavu od pet sudija ukoliko se ne postigne skupštinski konsenzus o imenovanju novih sudija“.

Preporučujemo za Vas