Produžavanje sankcija Crne Gore Rusiji, koje je najavio ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović, kritikovali su u manjoj ili većoj mjeri političari i iz vlasti i iz opozicije.
Dio opozicije, koji je upozoravao javnost da bi dolaskom nove Vlade moglo doći do zaokreta u spoljnoj politici Crne Gore, smatra da su ovakvi potezi neprincipijelni jer se navodno jedna politika vodi unutar države, a druga izvan nje. Tako u SDP-u trenutni spoljnopolitički kurs Vlade smatraju neiskrenim.
Međutim, i neki poslanici vlasti nisu u potpunosti saglasni sa politikom koju sprovodi ministarstvo vanjskih poslova.
“Mi formalno-pravno i tehnički možemo odmah da ukinemo sankcije Rusiji. Ali, ako želimo u EU, moramo poštovati njena pravila. Potpisali smo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji predviđa da usklađujemo naš pravni sistem sa EU. Poglavlje 31 se odnosi na vanjsku politiku i podrazumijeva da treba da se usaglašavamo sa svim spoljnopolitičkim odlukama koje EU donese”, rekao je Radulović u intervjuu “Vijestima” u ponedjeljak.
Poslanik i lider Prave Crne Gore Marko Milaćić rekao je da sankcije Rusiji treba ukinuti jer, kako kaže, najviše štete nanose Crnoj Gori.
"Istorijski značaj odnosa Crne Gore i Rusije duboko je ukorijenjen u biću našeg naroda, sentiment prema Rusiji je snažan i ovakvim mjerama, koje bez sumnje promašuju cilj, ne umanjuju se podjele u Crnoj Gori. Konačno, ako su svi pokazatelji na strani ukidanja sankcija, a samo lojalnost odlukama EU razlog zbog kojeg one i dalje opstaju, takav pristup je loš po poziciju i ugled EU u crnogorskom društvu", naveo je Milačić u saopštenju.
On je do sada jasno iskazivao podršku svim stavovima nove Vlade.
Poslanik DF-a i lider DNP-a Milan Knežević kritikovao je stavove Radulovića, nazvavši ga glasačem DPS-a i aludirajući na to da mu vrijeme ističe.
“Slučajni’ ministar Radulović koji je 30.8. glasao DPS, po treći put priznade Kosovo, produži sankcije Rusiji, i objasni da je to u interesu Srbije i Rusije... Jesmo li za ovo glasali? Tik- tak, tik-tak”, naveo je Knežević na Tviteru.
Lider Demosa, poslanik i nekadašnji diplomata Miodrag Lekić je za neku vrstu balansa i opreza prema odnosima sa Rusijom. Iako podržava primarnost evropskih integracija, Lekić smatra da takav državni pravac ne znači da države članice EU i kandidati treba da gledaju Brisel kao neku vrstu nove Kominterne.
Lekić je „Vijestima“ kazao da sankcije prema Rusiji treba legitimno sagledavati u dvije ravni, poštujući usvojenu politiku EU ali sagledavajući, makar u nijansama, i specifične bilateralne odnose, interese i kulturnu tradiciju.
„Nije Nemačka izdala interese EU zbog činjenice da je jedna od najvećih investicija u Evropi pa i u svijetu, rusko-njemacka izgradnja gasovoda ‘Sjeverni tok’ - nesmetano trajala u periodu sankcija EU prema Rusiji. Sada se ta investicija nalazi u završnoj fazi. I Velika Britanije u istom periodu nije odustala od jedne investicije u Sibiru. To važi i za Italiju i Tursku“, rekao je Lekić.
On smatra da je dobro što je Crna Gora prihvatila politiku Evropske unije prema Rusiji, ali da nije dobro što nije iskoristila prostor i za iskazivanje svoje specifičnosti prema toj zemlji, koje se ogledaju u kulturnom, istorijskom i ekonomsko-pragmatskom karakteru.
„Prethodna crnogorska vlast je prednjačila u antiruskoj politici, čak svojom propagandom postajući histerično punkt napadanja Rusije. Sa nekom kratkovidom, prilično provincijalnim kalkulacijama da će se tako dopasti nekom od međunarodnih centara. Nastavak kalkulacije je bio da će ti centri zbog agresivne antiruske politike zažmuriti nad korupcijom i kriminalom kao glavnom bolešću ovdasnjeg režima koji su isti centri nazvali hibridnim“, kazao je Lekić.
Generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović ocijenio je da da se Vlada “kojoj je većinski vlasnik SPC neiskreno ogrće EU i NATO zastavom”.
“Na domaćem terenu NATO zastavu pale da bi varali svoje birače a u Briselu je ljube kao što premijer na taj način iskazuje najklonost prema onima koji su ga postavili na to mjesto. Vlast je jedino u što trenutno vjeruju a svi ostali bi trebalo da se naviknu da u takvim vjernicima suštinske vjere nema. U prozapadnu proklamovanu orijentaciju nove vlasti vjerujemo isto onako kako smo vjerovali u DPS proklamovanu borbu za vladavinu prava i borbu protiv korupcije“, rekao je Vujović Vijestima.
On dodaje i da je za sada očigledno da Vlada vara svoje birače, dok deklarativno ispunjavaja očekivanja međunarodnih partnera.
„Duboko antizapadna i klerikalna unutrašnja politika i formalni nastavak prozapadne spoljnopolitičke orijentacije ne mogu dugo ići zajedno, i neophodno je biti oprezan sa nosiocima takve politike“, rekao je Vujović.
Iz DPS-a i SD-a nisu odgovarali na pozive “Vijesti.
Lekić smatra da politiku EU treba poštovati, ali da to ne znači da treba nedovoljno promišljeno iskazivati spoljno političke stavove bez sagledavanja specifičnosti bilateralnih odnosa ove dvije zemlje.
„Slično važi i za odnose sa Turskom prema kojoj je EU imala u proteklom momentu kritičke i krizne faze. Dobro je što makar tu nismo nepromišljeno uskočili demonstrirajući time neku vjernost Evropskoj uniji. I sa Rusijom i Turskom Crna Gora ima istorijske odnose, od kuturnog sve do pragmatično-interesnog odnosa, i to nikada ne treba izgubiti iz vida u spoljnopolitičkim odnosima. Poseban problem ostaje kada će se normalizovati rusko crnogorski odnosi, dakle sa ruske strane, imajući u vidu da se Crna Gora pretvorila u jedan od glavnih agresivno propagandnih punktova antiruske politike. Kao da je, ne daj bože, Rusija umjesto Krima, koji su uzgred u proteklom perodu posjetili neki evropski političari i državnici, pripojila neki dio Crne Gore“, kazao je Lekić.
On spoljnu politiku vidi takođe kao umjetnost mogućeg, koja zahtijeva , „umjesto brzopletosti, nepromišljenosti,i interesa vladajuće elite, ozbiljno sagledavanje svih pitanja, i time racionalno zastupanje interesa svoje zemlje“.
Lekić je podsjetio i na izjavu iz 2014. godine bivšeg šefa delegacije EU u Crnoj Gori Mitje Drobniča koji je tada rekao da Crna Gora nije morala da se pridruži sankcijama Rusiji, navodeći da u tom slučaju država ne bi trpjela nikakve posljedice. Drobnič je tom prilikom kazao i da se nekako podrazumijeva da, kada se pregovara o punopravnom članstvu, objedinjuju pogledi na svjetska pitanja.
Slijedeći politiku EU-a, Crna Gora je sa još nekoliko kandidata članica od 2014. godine uvela sankcije Rusiji zbog njene uloge u ratu u Ukrajini, i od tada ih u kontinuitetu sprovodi.
Marović: Ukidanje sankcija znači zaokret u spoljnoj politici
Izvršna direktorica Politikon mreže Jovana Marović stav ministra vidi kao očekivan i u skladu sa onim što su usaglašeni principi koji su inkorporirani u sporazum nove parlamentarne većine.
Ona je „Vijestima“ kazala da je nastavak iste politike prema Rusiji nešto što se od Crne Gore očekuje, jer bi bilo kakvo odstupanje pokrenulo kontroverze i bilo tumačeno kao zaokret u spoljnoj politici.
„Jedna od glavnih bojazni nakon što su započeti razgovori o formiranju nove Vlade je bila da li Crna Gora ostaje na istom spoljno-političkom kursu i kao jedan od primjera se upravo navodila politika prema Rusiji, a uzimajući u obzir različite stavove nove vlasti o ovom pitanju. Tačno je da se sankcijama Rusiji nisu pridružile neke zemlje regiona, ali zbog trenutne političke situacije, straha od jačanja političkog uticaja nezapadnih aktera na ovim prostorima, kao i napora da ubrza put ka EU, (to) je nešto što Crna Gora ne može da prati“, rekla je Marović.
Bonus video:
